Verzija na dan 26 juni 2012 u 15:59 uredi ZéroBot (razgovor \| doprinosi) 22.118 edits m r2.7.1) (Bot dodaje: sr:Херман Боле ← Starija izmjena		Verzija na dan 25 juli 2012 u 16:27 uredi poništi C3r4 (razgovor \| doprinosi) Urednici 73.705 edits mNo edit summary Novija izmjena →
Red 35: Iste godine kada dolazi prvi puta u Đakovo započinje s nadziranjem restauracije zagrebačke crkve Sv. Marka po Schmidtovim planovima koji mu povjerava gradnju zgrade Akademije i obnovu [[Zagrebačka katedrala\|zagrebačke katedrale]], pa se Bollé 1878. za stalno nastanjuje u [[Zagreb]]u. Odmah dobiva narudžbe s raznih strana te započinje intenzivnu arhitektonsku, društveno-kulturnu i pedagošku djelatnost. U historijskim stilovima restaurirao je i izgradio je u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] brojne objekte (zgrade [[Muzej za umjetnost i obrt\|Muzeja za umjetnost i obrt]] i Obrtne škole; kompleks groblja [[Mirogoj]] u Zagrebu). U duhu romantizma obnavlja i restaurira hodočasnički kompleks u [[Marija Bistrica\|Mariji Bistrici]], [[Zagrebačka katedrala\|katedralu]] i nadbiskupski dvor, te više [[Kaptol (Zagreb)\|Kaptol]]skih kurija u Zagrebu. Po njegovim nacrtima izvedeni su i detalji zagrebačke urbane opreme, a ~~sudjelovao~~učestvovao je u svim važnim pitanjima ~~urbanističkoga~~urbanističkog oblikovanja Zagreba. Gotovo je nepregledan broj njegovih ostvarenja i projekata na području primijenjenih umjetnosti, od namještaja, do ~~kazališnih~~pozorišnih kostima i inscenacija, [[vitraj]]a, nakita, posuđa, svjetiljaka i dr. Opsežna je Bolléova društveno-kulturna i pedagoška djelatnost. Bio je aktivan član Društva umjetnosti, jedan je od osnivača i direktora Muzeja za umjetnost i obrt, te Obrtne škole u čijem okviru je osnovao i Graditeljsku školu, koju je i vodio pune 32 godine. S učenicima i nastavnicima ~~sudjelovao~~učestvovao je na velikim izložbama u svijetu ([[Trst]] [[1882]]., [[Budimpešta]] [[1885]]. i [[1886]]., [[Pariz]] [[1900]].) dobivši više vrijednih priznanja i odlikovanja. Unatoč polemikama, koje se i danas vode glede njegova rada, Bollé je nesumnjivo odigrao presudnu ulogu u urbanističkome oblikovanju Zagreba druge ~~polovice~~polovine [[19. vijek~~\|19. stoljeća~~]]a. == Radovi == Red 60: * kurija na Kaptolu 21 (1885.) * vila Weiss na Prekrižju (1890., srušena između dva rata) * stambena ~~jednokatnica~~jednospratnica u Dalmatinskoj 10 u Zagrebu (1890.) * kapelica na Ilirskom trgu (1892.) * stambena ~~dvokatnica~~dvospratnica u ulici J. Žerjavića 4 (1893.) * Učiteljska škola u Medulićevoj (s K. Waidmannom, 1893.) * umjetnički ateljei u Ilici 85 (u ~~suradnji~~saradnji s V. Bukovcem, 1894.). ====Drugdje u Hrvatskoj==== Red 70: * gimnazija u Osijeku (od 1880.) * grobna kapela Pejačević u Našicama (1881.) * grobnica ~~obitelji~~porodice Jelačić u [[zaprešić]]kim [[Novi dvori\|Novim dvorima ]](1884.) * župna crkva u [[Tounj]]u (1886.-1897.) * drvena crkvica u Gustelnici u Turopolju (1889.) * činovnička kuća na imanju Weiss u [[Budinščina\|Budinščini]] (1890.) * župna crkva i dvor u Šišljaviću ~~pokraj~~kod Karlovca (od 1892.) * parohijalna crkva u Štikadi ~~pokraj~~kod Gračaca (1894.) * [[Župa\|Župna]] crkva [[Sveti Martin\|Sv. Martina]] [[biskup\|biskupa]] ([[Dugo Selo]]) (1895.) * spomenik palim junacima u [[Prvi svjetski rat\|I. svjetskom ratu]] na vojnom groblju u Karlovcu (1918.). * prema njegovom nacrtu majstor Franc izradio raspelo koje se od 1957. godine nalazi pored kasnobarokne crkve Majke Božje Snježne u [[Kutina\|Kutini]], koje je naručio rektor [[~~Sveučilište~~Univerzitet u Zagrebu\|Zagrebačkog ~~sveučilišta~~univerziteta]], rođeni [[Kutina\|Kutinčan]] [[Gustav Baron]] ====Izvan Hrvatske==== Red 93: * [[Crkva sv. Marka]] (nadzirao prema nacrtima F. Schmidta, 1877.-1880.) * [[Zagrebačka katedrala\|katedrala]] i nadbiskupski dvor (1880.-1905.) * kaptolske kurije br. 2, 3, 4, 20, 21, 26 (samostalno ili u ~~suradnji~~saradnji, nakon 1880.) * pročelje [[Crkva sv. Katarine u Zagrebu\|crkve Sv. Katarine]] (nakon 1880.) * Franjevačka crkva (1881.-1902.) Red 126: ===Projekti zagrebačke urbane opreme=== * kaptolska fontana (u ~~suradnji~~saradnji sa Schmidtom, 1882.) * fontana na Zrinjevcu (1891.-1893.) * Meteorološki stup na Zrinjevcu (1894.)

Razlika između verzija stranice "Hermann Bollé"