Razlika između verzija stranice "Sunčev vjetar"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m Sitne ispravke |
||
Red 1:
[[Datoteka:Magnetosphere rendition.jpg|mini|320px|Magnetosfera štiti
'''Sunčev ili solarni vjetar''' je struja električki nabijenih čestica koje su izbačene iz gornje atmosfere [[Sunce|Sunca]]. Uglavnom se sastoje od [[elektron]]a i [[proton]]a
Sunčev vjetar stvara [[Heliosfera|heliosferu]], ogroman prostor međuplanetarne materije
== Historijske činjenice ==
Da je Sunčev vjetar stalna struja čestica koje dolaze sa Sunca
| first=Nicole | last=Meyer-Vernet | year=2007
| title=Basics of the Solar Windss
Red 11:
| isbn=0521814200 }}</ref>
[[Norveška|Norveški]] fizičar Kristian Birkeland je posmatrao polarnu svjetlost i primijetio je da je ona stalna i bez prekida. Zaključio je da je Zemlja stalno bombardovana sa “zracima električkih čestica koje dolaze sa Sunca”. [[1916]]. godine on je prvi uspješno predvidio da “Sunčevi zraci nisu ni negativne ni pozitivne, već i jedno i drugo”. Time je objasnio da se Sunčev vjetar sastoji od negativnih elektrona i pozitivnih iona.
[[1959]]. godine je sovjetski satelit [[Luna 1]] prvi uočio Sunčev vjetar i mjerio njegovu jačinu.
==Emisija==
Na Sunčevoj koroni čestice plazme se griju i preko 1.000.000 K. Kao rezultat termičkog sudaranja, srednja brzina čestica je oko 145 km/s, što je daleko ispod Sunčeve [[
Ukupan broj čestica koje putuju sa Sunca sa Sunčevim vjetrom je oko 1.3×10<sup>36</sup> u sekundi ili oko 6,7 miliona tona na sat.<ref>{{cite book
Red 34:
==Sastavni dijelovi==
Sunčev vjetar se može podijeliti na '''spori''' Sunčev vjetar i '''brzi''' Sunčev vjetar. Spori Sunčev vjetar ima [[
| last=Feldman | first=U.
| coauthors=Landi, E.; Schwadron, N. A.
Red 43:
| doi=10.1029/2004JA010918 }}</ref> S druge strane, brzi Sunčev vjetar ima brzinu oko 750 km/s, nižu temperaturu oko 8×10<sup>5</sup> K i ima sastav kao [[fotosfera]]. Spori Sunčev vjetar je duplo gušći.
Spori Sunčev vjetar izgleda da potiče iz Sunčevog ekvatorijalnog pojasa, koji se još zove i “strujni” pojas, i to za vrijeme Sunčevog minimuma.<ref>{{cite book
| first=Kenneth R. | last=Lang | year=2000
| title=The Sun from Space | publisher=Springer
Red 55:
| publisher=ESA
| accessdate=2008-05-07
}}</ref> Za vrijeme Sunčevog maksimuma uglavnom ide sa polova. Brzi Sunčev vjetar polazi iz koronalnih šupljina, koje su područja otvorenog magnetskog polja i ima ih najviše na polovima.
| last=Hassler | first=Donald M.
| coauthors=Dammasch, Ingolf E.; Lemaire, Philippe; Brekke, Pål; Curdt, Werner; Mason, Helen E.; Vial, Jean-Claude; Wilhelm, Klaus
Red 67:
I spori i brzi Sunčev vjetar mogu biti ometeni sa koronarnim izbacivanjem mase, koji se popularno naziva i “Sunčeva oluja”. Koronarno izbacivanje mase može biti povezano sa [[Sunčeva baklja|Sunčevim bakljama]]. Kod brzih koronalnih izbacivanja mase dolazi do udarnih valova koji dodatno ubrzavaju protone i elektrone.
Kada koronarno izbacivanje mase udari u Zemljinu [[
==Magnetosfera==
Kako Sunčev vjetar dolazi do Zemlje, njegove čestice se odbijaju od [[Zemljino magnetno polje|Zemljinog magnetnog polja]]
Zemlja je dobro
== Utjecaj na rep kometa ==
Sunčev vjetar uzrokuje usmjeravanje repa [[kometa]] od Sunca. Komete se prilikom dolaska u blizinu Sunca zagrijavaju, te sleđena površina komete isparava i oslobađa [[oblak]] [[plin]]a i čestica prašine. Djelovanjem čestica
==
{{reference}}
|