Razlika između izmjena na stranici "Sjenica (Srbija)"

m
Bot: Popravka wiki sintakse
m (Bot mijenja: hr:Sjenica (Srbija))
m (Bot: Popravka wiki sintakse)
Uskoro je uslijedio novi talas nemira u ovom kraju, vezan za pokret otpora radikalnim reformama [[Sultan Mahmud II|Sultana Mahmuda II]] (1809-1839). Ukidanje [[janičari|janičara]] i zavođenje regularne vojske (nizama) izazvalo je širom carstva otpore, što se odrazilo i na feudalce u [[Bosna|Bosni]] i [[Albanija|Albaniji]]. Počev od 1831. godine kada su Bosanci predvođeni [[Husein-kapetan Gradaščević|Huseinom-kapetanom Gradaščevićem]] ( u narodu zvanim [[Zmaj od Bosne]]) krenuli u direktan okršaj sa sultanovom vojskom na [[Kosovo|Kosovu]], u narednim godinama sve do slamanja otpora 1850.godine od strane [[Omer-paša Latas|Omer-paše Latasa]], bosansko pobunjeničko plemstvo je stajalo na putu [[Porta|Porti]] da sprovede zacrtane reforme. Sjenica je tada bila u sastavu [[Bosanski sandžak|Bosanskog sandžaka]] kao nahija Stari Vlah. Kroz Sjenicu je tada prolazio put koji je preko [[Nova Varoš|Nove Varoši]] i [[Priboj|Priboja]] vezivao [[Bosanski pašaluk]] sa ostalim dijelovima [[Osmansko carstvo|Osmanskog Carstva]], tzv. carskim drumom. Ovim putem prošla je kroz Sjenicu [[bosanska vojska|bosanska vojska]] na čelu sa Huseinom Kapetanom Gradaščevićem, pozdravljena ispaljivanjem topovske salve iz topova sa tvrđave, a na isti način pozdravljena je i pobjeda ustanika na povratku. Za bosanskom vojskom, koja nije znala pravilno da iskoristi pobjedu već je došlo do rasula pri povratku prema Bosni, nastupala je sultanova vojska sa zadatkom da smiri Bosnu. Sjenički kraj je tada stradao zbog svoje podrške ustanicima.
 
Koliko je Sjenica postradala i osiromašila u svim tim ratnim pohodima govori opis Anri Bue-a iz 1836. godine, koji Sjenicu naziva selom od 150 kuća-brvnara, daskama pokrivenim. Ostalo je zabilježeno da je stanovništvo bilo većinom [[Bošnjaci|bošnjačko]] i da je ta mala Sjenica, s obzirom da je bila na važnom drumu imala poštu. Za poređenje o padu broja stanovnika treba navesti podatke putopisca Baron Božura (kraj 18. vijeka) po kome varošica Sjenica, koju je branila četvrtasta tvrđava ima 3000-4000 stanovnika, i zapis Anri Pokolje (sam početak 19.veka) koji je u svom opisu naveo 700 kuća i čak 9 džamija.
 
Omer-paša Latas je poslije smrti prethodnog bosanskog valije i njegovog neuspjeha da umiri pobunjene Krajišnike imenovan za novog bosanskog valiju. Pošto je umirio Bosnu svojom krvavom ekspedicijom i tako slomio i dobrim dijelom uništio tradicionalno bošnjačko plemstvo, pozatvarao je 1000 najuglednijih aga i begova i oko 400 okovanih poslao u [[Istanbul|Carigrad]]. On je sproveo i novu teritorijalnu podjelu,podijelivši [[Bosna i Hercegovina|Bosnu i Hercegovinu]] na dva zasebna ejaleta. Bosanski ejalet je imao šest kajmakamlija pet u samoj Bosni i šesti Novopazarski sa sjedištem u Sjenici koji je obuhvatao mudirluke: Novi Pazar, Višegrad, Sjenica, [[Bijelo Polje]], [[Trgovište]] i Nova Varoš. Poslije smjene Sultana u Carigradu, novom uredbom od 1865. godine obnovljen je Bosanski vilajet sastavljen od sedam sandžaka . Novopazarski sandžak sa kazama (srezovima): Novi Pazar, Sjenica, [[Pljevlja]], Nova Varoš, [[Prijepolje]], [[Kosovska Mitrovica|Mitrovica]], [[Berane]] i [[Kolašin ]] imao je sjedište u Sjenici, čime je definitivno potvrđen njen strateški značaj.