Verzija na dan 27 maj 2012 u 16:01 uredi 80.80.35.228 (razgovor) Nova strana: Rečenica je skup riječi kojim prenosimo neku obavijest, informaciju.Rečenica je osnovna obavijesna (komunokacijska)jedinica. Glavni njeni dijelovi su: subjekat i predikat. Rečeni...		Verzija na dan 27 maj 2012 u 16:23 uredi poništi KWiki (razgovor \| doprinosi) Urednici, Administratori interfejsa, Administratori 82.596 edits Neka stoji ovako; kad nađem vremena, možda se još pozabavim ovim člankom Novija izmjena →
Red 1: '''Rečenica''' je skup riječi kojim prenosimo neku obavijest, informaciju. Rečenica je osnovna obavijesna (~~komunokacijska~~komunikacijska) jedinica. ~~Glavni~~Njeni ~~njeni~~glavni dijelovi su: [[subjekat]] i [[predikat]]. Rečenice se po značenju dijele na: '''upitne''', '''uzvične''' i '''izjavne'''. Po sastavu se dijele na: proste, proširene i složene. == Značenje rečenica == ~~ZNAČENJE REČENICA~~ Rečenica kojom kažemo da nešto jest ili nije naziva se '''izjavna rečenica'''. Na njenom kraju obično dolazi tačka. ''Djevojčica bere cvijeće na livadi.''<br/> ~~Rečenica kojom kažemo da nešto jest ili nije naziva se izjavna rečenica. Na kraju izjavne rečenice obično dolazi tačka.~~ ''Esma nije danas došla u školu.''<br/> ~~Npr:Djevojčica bere cvijeće na livadi.~~ ''Mi sutra idemo na izlet.'' ~~Esma nije danas došla u školu.~~ ~~Mi sutra idemo na izlet.~~ Rečenica kojom se nešto pita zove se '''upitna rečenica'''. Na njen kraj stavlja se upitnik. ''Hoćeš li s nama danas u grad''?<br/> ~~Rečenica kojom se nešto pita zove se upitna rečenica. Na kraju upitne rečenice stavlja se upitnik.~~ ''Možeš li mi posuditi olovku?''<br/> ~~Npr:Hoćeš li s nama danas u grad?~~ ''Gdje je moja lopta?'' ~~Možeš li mi posuditi olovku?~~ ~~Gdje je moja lopta?~~ Rečenica kojom se dodatno naglašava sadržaj ili emocionalni odnos prema sadržaju (odobravanje, čuđenje, nezadovoljstvo, radost, ljutnja itd.) zove se '''usklična (uzvična) rečenica'''. Na njen kraj stavlja se uskličnik. ''Ura, pobijedili smo!''<br/> Rečenica kojom se dodatno naglašava sadržaj ili emocionalni odnos prema sadržaju (odobravanje, čuđenje, nezadovoljstvo, radost, ljutnja…) zove se usklična rečenica. Na kraju usklične rečenice stavlja se uskličnik. ''Joj, past će mi dijete s krova!''<br/> ~~Npr:Ura,pobijedili smo!~~ ''Kako sam se prestrašila!'' ~~Joj,past će mi dijete s krova!~~ ~~Kako sam se prestrašila!~~ == Sastav rečenica == Rečenice koje imaju samo subjekat i predikat jesu '''proste rečenice'''. ''Pas laje.''<br/> ''Kiša pada.''<br/> ''Cvijet miriše.'' Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju barem jedan dodatak koji stoji uz subjekat ili predikat jesu '''proširene rečenice'''. ~~SASTAV REČENICA~~ ''Ljut pas ljutito laje u vrtu.''<br/> ''Dosadna kiša umorno pada nad Sarajevom.''<br/> ''Crven cvijet miriše po poljanama.'' '''Složene rečenice''' jesu one koje imaju barem dva predikata. Dijele se na ''nezavisnosložene'' i ''zavisnosložene''. Nezavisnosložene nastaju nizanjem i sklapanjem, a zavisnosložene uvrštavanjem. ~~Rečenice koje imaju samo subjekat i predikat su proste rečenice.~~ ~~Npr:Pas laje.~~ ~~Kiša pada.~~ ~~Cvijet miriše.~~ === Nezavisnosložene (koordinirane) rečenice === 1. Sastavne (kopulativne) rečenice<br/> ~~Rečenice koje osim subjekta i predikata imaju barem jedan dodatak koji stoje uz subjekat i predikat su proširene rečenice.~~ Veznici: ''i, pa, te, ni, niti'' ~~Npr:Ljut pas ljutito laje u vrtu.~~ ~~Dosadna kiša umorno pada nad Sarajevom.~~ ~~Crven cvijet miriše po poljanama.~~ 2. Rastavne (disjunktivne) rečenice<br/> Složene rečenice su one koje imaju barem dva predikata ili barem dva subjekta.Dijele se na nezavisnosložene i zavisnosložene. Nezavisnosložene rečenice nastaju nizanjem i sklapanjem, a zavisnosložene uvrštavanjem. Veznik: ''ili, bilo (volja)'' ~~Nezavisnosložene~~3. Suprotne (~~koordinirane~~adverzativne) rečenice<br/> Veznici: ''a, ali, nego, već, samo, kad'' 14. ~~Sastavne (kopulativne)~~Isključne rečenice<br/> Veznici: ''samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što, osim, osim što (van, do, nego)'' ~~Veznici: i, pa, te, ni, niti~~ 5. Zaključne:<br/> ~~2. Rastavne (disjunktivne) rečenice~~ Veznici: ''dakle, zato, stoga, pa, s obzirom na to'' ~~Veznik ili~~ ''Rečenični niz'' takva je nezavisnosložena rečenica u kojoj se rečenice nižu bez veznika:<br/> ~~3. Suprotne (adverzativne) rečenice~~ ''Otišao je u [[pozorište]], pogledao predstavu, vratio se veseo.'' ~~Veznici: a, ali, nego, no, već~~ 4.=== ~~Isključne~~Zavisnosložene (~~izuzetne~~subordinirane) rečenice) === Zavisnosložene rečenice jesu one u kojima je jedna (su)rečenica uvrštena u gramatičko ustrojstvo druge (su)rečenice. Ona rečenica u čije se gramatičko ustrojstvo uvrštava druga rečenica zove se glavna rečenica, a ona koja se uvrštava i koja ovisi o glavnoj zove se zavisna rečenica (''klauza''). ~~Veznici: samo, samo što, tek, tek što, jedino, jedino što, osim, osim što (van, do, nego).~~ Prema mjestu uvrštavanja, zavisna rečenica može biti: ~~5. Zaključne: dakle, zato, stoga, pa, s obzirom na to.~~ # Predikatska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto predikata i prema njoj se odnosi kao imenski predikat prema svome subjektu. ~~Rečenični niz takva je nezavisnosložena rečenica u kojoj se rečenice nižu bez veznika:~~ # Subjekatska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto subjekta i odnosi se prema njoj kao subjekat prema svom predikatu. # Objekatska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto objekta i prema njoj se odnosi kao objekat prema svome glagolu. # Adverbijalna (priložne)- uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto priloške oznake i odnosi se prema njoj kao priloška oznaka prema svom predikatu. # Atributska – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto atributa i odnosi se prema njoj kao atribut prema svojoj imenici ili zamjenici. Adverbijalne rečenice mogu se dodatno podijeliti s obzirom na službu koju imaju u odnosu na glavnu rečenicu. Adverbijalna rečenica može se uvrstiti u glavnu na mjesto priloških oznaka vremena, mjesta, načina, namjere, uzroka, pogodbe, posljedice, dopuštanja. Prema tome, adverbijalna rečenica može biti: ~~Otišao je u kazalište, pogledao predstavu, vratio se veseo.~~ # vremenska # mjesna # načinska # namjerna # uzročna # pogodbena # posljedična # dopusna [[Kategorija:Gramatika]] ~~Zavisnosložene (subordinirane rečenice)~~ Zavisnosložene su rečenice one u kojima je jedna surečenica uvrštena u gramatičko ustrojstvo druge surečenice. Ona rečenica u čije se gramatičko ustrojstvo uvrštava zove se glavna rečenica, a ona rečenica koja se uvrštava i koja je ovisi o glavnoj zove se zavisna rečenica. [[am:ዓረፍተ-ነገር]] ~~Prema mjestu uvrštavanja zavisna rečenica može biti:~~ [[ar:جملة]] [[az:Cümlə]] ~~1. Predikatna – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto predikata i prema njoj se odnosi kao imenski predikat prema svome subjektu.~~ [[bg:Изречение]] ~~2. Subjektna – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto subjekta i odnosi se prema njoj kao subjekt prema svom predikatu.~~ [[br:Frazenn]] ~~3. Objektna – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto objekta i prema njoj se odnosi kao objekt prema svome glagolu.~~ [[ca:Frase]] ~~4. Adverbna (priložne)- uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto priložne oznake i odnosi se prema njoj kao priložna oznaka prema svom predikatu.~~ [[ckb:ڕستە]] ~~5. Atributna – uvrštava se u glavnu rečenicu na mjesto atributa i odnosi se prema njoj kao atribut prema svojoj imenici ili zamjenici.~~ [[cs:Věta (lingvistika)]] [[cv:Сĕнӳ (лингвистика)]] Adverbne se rečenice mogu dodatno podijeliti s obzirom na službu koju imaju u odnosu na glavnu rečenicu. Adverbna rečenica može se uvrstiti u glavnu na mjesto priložnih uzroka vremena, mjesta, načina, namjere, uzroka, pogodbe, posljedice, dopuštanja. Prema tome, adverbna rečenica može biti: [[cy:Brawddeg]] [[da:Sætning (grammatik)]] ~~1. vremenska~~ [[de:Satz (Grammatik)]] ~~2. mjesna~~ [[en:Sentence (linguistics)]] ~~3. načinska~~ [[et:Lause]] ~~4. namjerna~~ [[eu:Perpaus]] ~~5. uzročna~~ [[ext:Frasi]] ~~6. pogodbena~~ [[fa:جمله]] ~~7. posljedična~~ [[fi:Virke]] ~~8. dopusna~~ [[fr:Phrase]] [[gd:Rosg-rann]] [[gl:Oración (gramática)]] [[he:משפט (בלשנות)]] [[hi:वाक्य और वाक्य के भेद]] [[hr:Rečenica]] [[ia:Phrase]] [[id:Kalimat]] [[is:Setning (setningafræði)]] [[it:Frase]] [[ja:文]] [[jv:Ukara]] [[ka:წინადადება]] [[kk:Сөйлем]] [[ko:문장 (언어학)]] [[koi:Сёрникузя]] [[ln:Faláze]] [[lt:Sakinys]] [[lv:Teikums]] [[mhr:Ойлончо]] [[ml:വാചകം]] [[mn:Өгүүлбэр]] [[nl:Soorten zinnen]] [[nn:Setning]] [[no:Setning]] [[pl:Zdanie]] [[pnb:باک]] [[pt:Frase, oração e período]] [[qu:Hunt'a rimay]] [[ro:Propoziție]] [[ru:Предложение (лингвистика)]] [[sh:Rečenica]] [[simple:Sentence]] [[sk:Veta (jazykoveda)]] [[sl:Poved]] [[sq:Fjalia]] [[sr:Реченица]] [[sv:Mening (språk)]] [[th:ประโยค (ภาษา)]] [[tl:Pangungusap]] [[tr:Cümle]] [[uk:Речення]] [[vec:Frase]] [[wa:Fråze]] [[war:Pamulong]] [[yi:זאץ]] [[zh:句子]]

Razlika između verzija stranice "Rečenica"