Razlika između izmjena na stranici "Učenje"

Uklonjeno 30 bajtova ,  prije 8 godina
m
r2.7.3) (Bot mijenja: ur:تعلم; kozmetičke promjene
m (r2.7.2) (Bot mijenja: tt:Белем алу)
m (r2.7.3) (Bot mijenja: ur:تعلم; kozmetičke promjene)
# '''Pol''' - smatra se da [[muškarac|muškarci]] više djeluju u području [[prirodne nauke|prirodnih nauka]], dok su [[žena|žene]] jače u [[društvene nauke|društvenim naukama]]. O tome govori i sama činjenica da studije [[matematika|matematike]], [[fizika|fizike]], [[elektrotehnika|elektrotehnike]] i sličnih [[nauka]] upisuje više muških [[student|studenata]], dok društvene predmete i [[jezik]]e studira više studentica. To se tumači time što su [[muškarci]] i [[žene]] različiti u obrađivanju [[informacije|informacija]], po načinima usvajanja informacija i brzini kojom usvajaju određenu vrstu informacija. "Muški" [[mozak]] lakše pamti apstraktne ideje, znakove, lakše se prostorno orijentira i predočuje nešto u prostoru. "Ženski" [[mozak]] s druge strane lakše se uživljava u stanja drugih ljudi, u [[osjećaji|osjećaje]], socijalne konflikte, uspješniji je u obradi verbalnih podataka i jezične građe.
# '''Dispozicije''' - urođena građa i funkcija [[organizam|organizma]] također utječe na učenje. Genetski nasljeđujemo dispozicije od roditeljskog para i prijašnjih generacija. Čim naučimo nešto novo, na temelju riješavanja nekog problema, čega nema u našem iskustvu, idemo dalje u razvoju svojih dispozicija.
# '''Umor''' - umor je jedan od obrambenih mehanizama organizma koji nas štiti da se ne bismo previše opteretili. To je reverzibilno stanje. Postoji fizički i psihički umor. Fizički umor se javlja nakon što intenzivno, kroz dulje vrijeme opterećujemo neku [[ljudski mišići|mišićnu skupinu]]. Psihički umor sa manifestira kao monotonija i jako emocionalno opterećenje koje nastaje zbog nedostatka stimulacije, a ponekad i kao frustracija. Naime, tokom učenja trošimo mnogo [[kiseonik|kiseonik]]a i organizmu je potrebno više kisika. Kad osjetimo umor, treba se odmoriti. Već odmor od kojih pola sata do sat vremena znači brz oporavak. Za psihički odmor potrebno je nešto više vremena, no ako se previše umaramo može biti opasan i manifestirati se kao neurotičnost, [[depresija]] i razna psihosomatska oboljenja. Umor u procesu učenja preventira se pravodobnim početkom odmora. U učenju su bitni kratki odmori nakon prvih znakova umora (kad osjećamo da gubimo nit u gradivu, kad počinjemo zuriti u prazno ili kroz prozor...), jer je tada veća mogućnost obnavljanja [[energija|energije]]. Dovoljno je prestati s učenjem na 3 do 5 minuta, prošetati i jednostavno se maknuti s mjesta učenja. Tokom učenja bitno je i paziti na [[prehrana|prehranu]], jer dodatni stimulansi poput kafe ili red bulla samo privremeno odgađaju znakove umora. Zdraviji su fiziološki stimulatori poput umivanja hladnom vodom ili hiperventilacije! Već i samo mijenjanje položaja tijela može biti stimulans. Važno je poštovati znakove umora, jer nas oni upozoravaju da se u našem tijelu odvija nešto što traži energiju, a tu energiju ćemo dobiti odmorom. Farmakološki pripravci poput tableta za "zdravo" i "bistro" učenje i "čvrstu" koncentraciju koji održavaju stanje budnosti i do 20 sati samo otklanjaju osjećaj umora, odnosno blokiraju dolazak informacije o umoru u naš mozak, ali organizam se i dalje umara - to može biti vrlo štetno.
 
== Psihički faktori ==
Savremene [[nastavne metode|metode učenja]] uključuju i izradu mentalnih mapa te brzo čitanje.
 
Pojam ubrzanog učenja se javio u savremenom ubrzanom [[društvo|društvu]] koje želi doći na brz i jednostavan način do korisnih informacija. Originalni koncept brzog učenja razvio je profesor Lozanov, a tijekom sedamdesetih godina su ga je šire objavili Ostrander i Schroeder. Oni su dokazali da učenjem u određenom ritmu i [[frekvencija|frekvencijama]]ma, sposobnost učenja i zadržavanja informacija može se uvelike poboljšati. Akcelerirano učenje temelji se na najnovijim istraživanjima ljudskog mozga. Svaki pojedinac ima svoj način učenja – način koji mu najboljr odgovara. Ako znate i koristite tehnike koje se poklapaju s vašim načinom učenja, učite prirodnije. Budući da je prirodnije, postaje i lakše. A budući da je lakše, ujedno je i brže. Stoga i samo ime akceleriranog učenja. Uklapanjem dobro istraženih tehnika pamćenja, akcelerirano učenje čini učenje ugodnim, uspješnim i zadovoljavajućim iskustvom. [[Profesor]] Gardner sa sveučilišta Harvard razvio je «Teoriju višestrukih [[inteligencija]]» koja govori da se IQ ne bi smio mjeriti kao apsolutna mjera poput visine, [[težina|težine]] ili [[krvni tlak|krvnog tlaka]]. Ne radi se o tome koliko si pametan, već kako si pametan. Svi mi kao ljudska bića imamo repertoar vještina za rješavanje različitih vrsta problema. Gardner definira inteligenciju kao sposobnost rješavanja problema ili oblikovanja nekog [[proizvod]]a koja se procjenjuje u jednom ili više kulturnih okvira. Mreža akceleriranog učenja je uzela Gardnerovu teoriju i stavila je u praksu. Stvorili su [[proizvod]]e koji omogućuju [[učenik|učenicima]] da uče prema vlastitim mogućnostima učenja. Dodatno se bave i nizom aktivnosti učenja koje uključuju sve inteligencije, tako da svatko ima jednaku priliku za učenje. Postoji osam [[inteligencija]], a to su:
# Jezična inteligencija – sposobnost čitanja, [[pisanje|pisanja]] i [[komunikacije|komuniciranja]] pomoću riječi
# Logičko-matematička inteligencija – sposobnost razumijevanja i [[računanje|računanja]], razmišljanja na [[logika|logičan]] i sistematičan način
* http://portal.acm.org/citation.cfm?id=1156186
* http://www.ibe.unesco.org/publications/EducationalPracticesSeriesPdf/prac07e.pdf
 
[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[tt:Белем алу]]
[[uk:Навчання]]
[[ur:تَعلّــُمتعلم]]
[[vls:Lêerproces]]
[[yi:לערנען]]
66.307

izmjena