Verzija na dan 6 maj 2012 u 15:31 uredi 92.36.128.5 (razgovor) ilčdhs ← Starija izmjena		Verzija na dan 6 maj 2012 u 16:05 uredi poništi DzWiki (razgovor \| doprinosi) Urednici 8.534 edits Odbijena zadnja izmjena teksta (od strane 92.36.128.5) i vraćena revizija 1765260 od Xqbot Novija izmjena →
Red 1: '''Zvijezdom''' nazivamo bilo koje masivno gasovito tijelo u Svemiru. Zvijezde se vide kao svijetleće tačkice na noćnom nebu koje bljeskaju zbog efekta Zemljine atmosfere i njihove udaljenosti od nas. Sunce je izuzetak: ono je jedina zvijezda dovoljno bliska Zemlji tako da se može vidjeti kao disk i obezbjediti je dnevnom svjetlošću. ~~velike su!!!!!!!!!!!!!ចើឡហួ៥!!!!!!!!!!!!!~~ * Stavka uređenog spiska U svakodnevnom ljudskom govoru i astronomiji postoji razlika u upotrebi termina "zvijezda". Obično se pod pojmom zvijezda ne podrazumijeva Sunce, a ponekad se odnosi na vidljive planete pa čak i meteore. * Stavka uređenog spiska * Stavka uređenog spiska Najbliža zvijezda Zemlji, osim Sunca, je Proksima Kentaura (Proxima Centauri) koja je udaljena oko 40 Pm (petametara), odnosno 4,3 SG (svjetlosne godine) ili 1,3 pc (parseka). To znači da svjetlosti trebaju 4,3 godine da stigne do Zemlje sa ove zvijezde. * Stavka uređenog spiska * Stavka uređenog spiska Ipak, pored ove udaljenosti i nekolikom puta većih udaljenosti, postoji još nekoliko zvijezda koje smatramo najbližim (vidi listu [[Najbliže zvijezde\|najbližih zvijezda]]). * Stavka uređenog spiska * Stavka uređenog spiska Astronomi misle da ima najmanje 70 sekstiliona zvijezda u poznatom dijelu našeg Svemira (70 000 000 000 000 000 000 000 ili 7 × 10<sup>22</sup>). ~~== uwhdeu ==~~ Veliki broj zvijezda je starosti oko milijardu ili 10 milijardi godina. Neke zvijezde čak mogu dostići i 13,7 milijardi godina, što predstavlja približnu starost Svemira. Prema veličini razlikujemo sićušne [[neutronska zvijezda\|neutronske zvijezde]] (koje su zapravo mrtve zvijezde ne veće od nekog gradića), [[supergigant]]e (veledivove) kakvi su [[Sjevernjača]] (Polaris) i Betelgez (Betelgeuze) prečnika koji je oko 1 000 veći od Sunčevog, ali i pred toga su mnogo manje gustoće nego Sunce. Jedna od najmasivnijih zvijezda je Eta Hrptenjače (Eta Carinae) čija je masa 100-150 puta veća od Sunčeve. Naučno gledano, zvijezde su samogravitirajuće sfere sačinjene od [[plazma\|plazme]] u stanju ravnoteže koja proizvodi njihovu sopstvenu [[energija\|energiju]] kroz proces [[nuklearna fuzija\|nuklearne fuzije]]. Energija koju proizvode zvijezde se raspršuje u Svemir kao [[elektromagnetsko zračenje]] (uglavnom vidljivu [[svjetlost]]) i kao struja [[neutrini\|neutrina]]. Prividna [[svjetloća]] zvijezde se mjeri prema njenoj [[prividna veličina zvijezde\|prividnoj veličini]]. Stelarna astronomija proučava zvijezde i pojave koje pokazuju različiti oblici/razvojna stanja zvijezda. Mnoge su zvjezde su silama gravitacije povezane sa drugim zvijezdama formirajući tako [[dvojne zvijezde]] (binarne zvijezde). Također postoje i veće zvjezdane skupine poznate kao [[zvjezdana jata]] ili klasteri. Zvijezde nisu jednoliko raspršene u [[Svemir]]u već se grupišu u još veće zvjezdane skupove poznate kao [[galaktike]]. Običnu galaktiku sačinjavaju bilioni zvijezda. == Zvjezdana formacija i evolucija == Prema mišljenju astronoma zvijezde nastaju u [[molekularni oblak\|molekularnim oblacima]], tj. veliki područjima neznatno velike gustoće materije (mada još manje gustoće od zemaljske [[vakuumska komora\|vakuumske komore]]) i koje nastaju zbog gravitacione nestabilnosti unutar ovih oblaka koje pokreću udarni talasi iz [[supernova\|supernove]]. Zvijezde provode oko 90% svoga života trošeći [[vodonik]] u procesu fuzije da bi proizvele [[helij]] u reakcijama pod visokim pritiskom u blizini jezgra. Za ovakve zvijezde se kaže da su to zvijezde [[glavni niz\|glavnog niza]]. Male zvijezde, koje se nazivaju [[crveni patuljak\|crvenim patuljcima]] sagorijevaju svoje gorivo vrlo sporo za najmanje od sto do bilion godina. Na kraju svojih života postaju sve tamnije i tamnije i potom postaju [[crni patuljak\|crni patuljci]]. Pošto većina zvijezda troši svoje zalihe vodonika, njihovi vanjski slojevi se šire i hlade, pa tako formiraju crvene gigante. (Za nekih 5 milijardi godina kada Sunce postane crveni gigant, spržit će planete [[Merkur]] i [[Venera\|Veneru]].) U međuvremenu se jezgro dovoljno kompresuje kako bi mogla započeti nuklearna fuzija, a zvijezda se pregrijava i sabija. (Teže zvijezde proizvode u procesu fuzije i teške elemente, zaklučno do [[željezo\|željeza]].) Zvijezda prosječne veličine će zatim raspršiti svoje vanjske slojeve tvoreći tako [[planetarna maglica\|planetarnu maglicu]]. Jezgro koje preostaje će postati mala loptica [[degenerisana materija\|degenerisane materije]] ne dovoljno masivne za dalji proces fuzije koju podržaje degenerativni pritisak i zove se [[bijeli patuljak]]. Potom će se na kraju pretvoriti u [[crni patuljak\|crnog patuljka]]. Kod većih zvijezda fuzija se odvija dok se ne završi sažimanje uzrokujući te eksploziju te zvijezde i nastanak [[supernova\|supernove]]. Ovo je jedini kosmički proces koji se dešava tokom ljudskog vijeka. Tokom historije su opservirane kao "nove zvijezde" kojih nije bilo prije. Većina zvjezdane materije se rasprši tokom eksplozije formirajući maglice (poput [[Rak-maglica\|Rak-maglice]]) a njeni ostaci kolabiraju u [[neutronska zvijezda\|neutronsku zvijezdu]] ([[pulsar]] ili [[rendgenski raspršivač]], ili u slučaju većih zvijezda u [[crna rupa\|crnu rupu]]. U sastav raspršenih vanjskih slojeva ulaze i teški [[hemijski element\|elementi]] od koji često grade nove zvijezde ili [[planeta\|planete]]. Ispuštena materija iz [[supernova\|supernove]] i [[zvjezdani vjetar]] velikih zvijezda igraju ključnu ulogu u oblikovanju međuzvjezdane sredine. [[Stelarna evolucija]] uglavnom objašnjava nastanak i nestanak zvijezda. == Klasifikacija zvijezda == Razni tipovi zvijezda imaju i različite spektre. Oni su jedan od glavnih izvora podataka o zvijezdama. Spektar zvijezde se snima pomoću spektrografa i on tada pokazuje razlicite tamne i svijetle linije koje karakterizirju pojedine elemente. Vruce i mlade zvijezde kojima je glavni izvor energije fuzije vodika u helij, imat ce izražene karakteristicne linije ta dva elementa. Zvijezde srednjih tipova imaju mnogo linija težih elemenata, a crvene zvijezde (koje su prema zvjezdanim mjerilima stare zvijezde) imaju puno linija koje odgovaraju molekulama kao što je titanijev oksid. Redoslijed “O B A F G K M” predstavlja temperaturni niz od vrućih plavih O zvijezda prema hladnijim crvenim M zvijezdama. Prva 3 tipa se nazivaju ranim spektralnim tipom, zadnja tri kasnim, budući da se prije mislilo da je to evolucijski niz; danas znamo da se to odnosi na razlike u masi. Glavni tipovi su se proširili dodavanjem podtipova označenih brojevima od 0-9 (npr. B0-B9). U početku fizikalni smisao ovakve podjele nije bio poznat, tek primjenom kvantne mehanike i statističke fizike moguće je bilo pronaći uzroke različitih spektara. == Imena zvijezda == Mnoge se zvijezde identifikuju samo prema kataloškim brojevima, a samo ih nekoliko ima vlastito ime. Imena su tradicionalna i uglavnom su porijeklom iz arapskog, latinskog i grčkog jezika, te kao [[Flamsteedove designacije]] ili kao [[Bayerove designacije]]. Jedina ustanova kojoj je dato pravo od strane naučnih krugova da imenuje zvijezde i druga nebeska tijela je [[Internacionalna Astronomska Unija]]. Jedan broj privatnih kompanija (npr. kao [[Internacionalni Zvjezdani Registar]] tvrde da daju imena zvjezdama, ali ipak ova imena ne prihvataju naučni krugovi niti ih koriste, pa mnogi astronomski naučni krugovi vide ove organizacije kao varalice koje traže žrtve među neukim narodom koji nema pojma o tome kako se imenuju zvijezde. Pogledajte [[zvjezdane designacije]] za više informacija o tome kako se daju imena zvijezdama. == Načini reakcija nuklearne fuzije == Nuklearna fuzija je bitna jer je on uzrokom gašenja zvijezda. Fuzija je proces pri kojem se [[nukleus]]i dva lakša atoma spajaju u jedan teži nukleus. Iako je nukleus koji nastane na ovaj način teži od bilokojeg atoma od kojih je nastao, nije teži od zbira njihovih težina. Ova izgubljena [[masa]] je transformisana u drugi vid [[energija\|energije]] (svijetlost i topolotu). Fuziji ne podliježu svi [[hemijski elementi]]. Mogo rijeđe dolazi do fuzije teških elemenata. Nakon što se fuzijom dođe do kreiranja željeza (Fe) pri reakciji ne dolazi do oslobađanja energije. Zbog ovog se zvijezde hlade. Fuzijom dođe do spajanja svih atoma pri čemu nastaju razne vrste atoma sa raznim masama sve dok ne dođe do kreiranja atoma željeza. Nakon toga zvijezde ne mogu više proizvoditi toplotu, počinju se hladiti i nakon jako dugog vremenskog perioda se i ugase. Razne reakcije nuklearne fuzije se odvijaju u unutrašnjosti zvjezdanih jezgara, zavisno od njihove mase i hemijskog sastava (v. [[stelarna nukleosinteza]]). Zvijezde počinju svoj život kao oblaci sastavljeni uglavnom od 25% vodonika, te helija i težih elemanata u manjim procentima. U Suncu sa temperaturom jezgra od oko 10<sup>7</sup> K vodonik se troši u procesu fuzije da bi nastao helij u tzv. [[proton-proton reakcija\|proton-proton reakciji]]: :2([[protium\|<sup>1</sup>H]] + <sup>1</sup>H → [[deuterium\|<sup>2</sup>H]] + [[positron\|e<sup>+</sup>]] + [[neutrino\|ν<sub>e</sub>]]) (4.0 [[electron volt\|MeV]] + 1.0 MeV) :2(<sup>1</sup>H + <sup>2</sup>H → <sup>3</sup>He + [[gamma ray\|γ]]) (5.5 MeV) :<sup>3</sup>He + <sup>3</sup>He → <sup>4</sup>He + <sup>1</sup>H + <sup>1</sup>H (12.9 MeV) Ove reakcije konačno postaju: :4<sup>1</sup>H → <sup>4</sup>He + 2e<sup>+</sup> + 2γ + 2ν<sub>e</sub> (26.7 MeV) U masivnijim zvijezdama helij se proizvodi tokom ciklusa reakcija kataliziranim [[ugljik]]om, tj. tzv. [[CNO ciklus\|ugljik-azot-kiseonik ciklusa]]. U zvijezdama sa temperaturama jezgra od 10<sup>8</sup> K i masama između [[Solar mass\|0,5M<sub>Sunca</sub>]] i [[Solar mass\|10M<sub>Sun</sub>]] helij se transformiše u ugljik u [[trostruki alfa proces\|trostrukom afa-procesu]]: :<sup>4</sup>He + <sup>4</sup>He + 92 keV → <sup>8</sup>Be :<sup>4</sup>He + <sup>8</sup>Be + 67 keV → <sup>12</sup>C :<sup>12</sup>C → <sup>12</sup>C + γ + 7.4 MeV Opći oblik ove reakcije je: :3<sup>4</sup>He → <sup>12</sup>C + γ + 7.2 MeV. == Zvjezdana mitologija == Što se tiče [[sazviježđe\|sazviježđa]] i samoga [[Sunce\|Sunca]] zvijezde u cjelini imaju svoju mitologiju. Smatrane su dušama umrlih ili božanstvima. == Vanjski linkovi == * [http://encyclopedia.thefreedictionary.com/star Farlexova Enciklopedija-poglavlje Zvijezda] * [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/constellations.html Sazviježđa i njihove zvijezde] * [http://www.astro.uiuc.edu/~kaler/sow/starname.html Imena zvijezda] * [http://www.jas.org.jo/star.html Arapski nazivi zvijezda] * [http://www.obliquity.com/skyeye/misc/name.html Stranica o imenima zvijezda od Davida Harpera i Lynne Marie Stockman] * [http://www.iau.org/IAU/FAQ/starnames.html Stranica IAU-e o imenima zvijezda] * [http://www.teapot.orcon.net.nz/maori_star_names.html Maorski nazivi sazviježđa i zvijezda] * [http://www.glyphweb.com/esky/default.htm?http://www.glyphweb.com/esky/stars/default.htm Stranica The Electronic Sky - indeks vlastitih imena zvijezda] <!-- interwiki --> [[Kategorija:Svemirski objekti]] [[Kategorija:Zvijezde]] {{Link FA\|de}} {{Link FA\|en}} {{Link FA\|eu}} {{Link FA\|it}} {{Link FA\|ko}} {{Link FA\|mk}} {{Link FA\|ml}} {{Link FA\|ro}} {{Link FA\|sl}} {{Link FA\|sv}} {{Link FA\|th}} {{Link FA\|tr}} {{Link FA\|vi}} [[af:Ster]] [[am:ኮኮብ]] [[an:Estrela]] [[ar:نجم]] [[arc:ܟܘܟܒܐ]] [[arz:نجمه]] [[ast:Estrella]] [[ay:Warawara]] [[az:Ulduz]] [[bat-smg:Žvaiždie]] [[be:Зорка]] [[be-x-old:Зорка]] [[bg:Звезда]] [[bjn:Bintang]] [[bn:তারা]] [[br:Steredenn]] [[ca:Estrella]] [[ce:Seda]] [[chr:ᏃᏈᏏ]] [[chy:Hotohke]] [[ckb:ئەستێرە]] [[cs:Hvězda]] [[cu:Ꙃвѣꙁда]] [[cv:Çăлтăр]] [[cy:Seren]] [[da:Stjerne]] [[de:Stern]] [[el:Αστέρας]] [[eml:Strèla]] [[en:Star]] [[eo:Stelo]] [[es:Estrella]] [[et:Täht (astronoomia)]] [[eu:Izar]] [[ext:Estrella]] [[fa:ستاره]] [[fi:Tähti]] [[fiu-vro:Taivatäht]] [[fo:Stjørnur]] [[fr:Étoile]] [[fur:Stele]] [[ga:Réalta]] [[gd:Reul]] [[gl:Estrela (astronomía)]] [[gn:Mbyja]] [[gv:Rollage]] [[he:כוכב]] [[hi:तारा]] [[hif:Tara]] [[hr:Zvijezda]] [[ht:Etwal]] [[hu:Csillag]] [[hy:Աստղ]] [[ia:Stella]] [[id:Bintang]] [[io:Stelo]] [[is:Sólstjarna]] [[it:Stella]] [[iu:ᐅᓪᓗᕆᐊᖅ]] [[ja:恒星]] [[jbo:tarci]] [[jv:Lintang]] [[ka:ვარსკვლავი]] [[kk:Жұлдыз]] [[kn:ನಕ್ಷತ್ರ]] [[ko:항성]] [[krc:Джулдуз]] [[ksh:Steern]] [[ku:Stêr]] [[la:Stella]] [[lad:Estreya]] [[lb:Stär]] [[lez:Гъед]] [[lmo:Stela]] [[ln:Monzɔ́tɔ mwa mɔ̌tɔ]] [[lt:Žvaigždė]] [[lv:Zvaigzne]] [[mg:Kintana]] [[mk:Ѕвезда]] [[ml:നക്ഷത്രം]] [[mn:Од]] [[mr:तारा]] [[mrj:Шӹдӹр]] [[ms:Bintang]] [[mwl:Streilha]] [[my:ကြယ်]] [[myv:Теште]] [[mzn:اساره]] [[na:Edetang]] [[nah:Cītlalli]] [[nds:Steern (Astronomie)]] [[ne:तारा]] [[nl:Ster (hemellichaam)]] [[nn:Stjerne]] [[no:Stjerne]] [[nov:Stele]] [[nrm:Êtaile]] [[nv:Sǫʼ]] [[oc:Estela]] [[pam:Batuin]] [[pl:Gwiazda]] [[pnb:تارہ]] [[pt:Estrela]] [[qu:Quyllur]] [[ro:Stea]] [[ru:Звезда]] [[rue:Звізда]] [[sa:तारा]] [[sah:Сулус]] [[sc:Istedda]] [[scn:Stidda]] [[sco:Starn]] [[sh:Zvijezda]] [[si:තරු]] [[simple:Star]] [[sk:Hviezda]] [[sl:Zvezda]] [[sn:Nyenyedzi]] [[so:Xidig]] [[sq:Ylli]] [[sr:Звезда]] [[su:Béntang]] [[sv:Stjärna]] [[sw:Nyota]] [[szl:Gwjozda]] [[ta:விண்மீன்]] [[te:నక్షత్రము (ఖగోళ)]] [[tg:Ситора]] [[th:ดาวฤกษ์]] [[tl:Bituin]] [[tr:Yıldız]] [[tt:Йолдыз]] [[uk:Зоря]] [[ur:ستارہ]] [[vec:Stéła]] [[vep:Tähtaz]] [[vi:Sao]] [[vls:Sterre (astronomie)]] [[wa:Sitoele]] [[war:Bitoon]] [[xal:Одн]] [[yi:שטערן]] [[yo:Ìràwọ̀]] [[zh:恒星]] [[zh-classical:恒星]] [[zh-min-nan:Chheⁿ]] [[zh-yue:恆星]]

Razlika između verzija stranice "Zvijezda"