Razlika između izmjena na stranici "Anne Frank"

Dodano 1.956 bajtova ,  prije 8 godina
m
Reverted 1 edit by 31.176.233.90 (talk) identified as vandalism to last revision by Toni. (TW)
m (Reverted 1 edit by 31.176.233.90 (talk) identified as vandalism to last revision by Toni. (TW))
'''Annelies Marie Frank''' ([[Frankfurt am Main]], [[12. juni]] [[1929]]. - početak [[mart]]a [[1945]]. koncentracioni logor Bergen-Belsen), autorica poznatog "''[[Dnevnik Anne Frank|Dnevnika Anne Frank]]''", objavljenog poslije njene smrti od strane njenog oca.
 
Rođena je u [[Frankfurt]]u, mlađa od dvije kćerke Ottoa i Edith Frank. Nakon pobjede Nacističke partije [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] [[1933]]. godine, Frankovi odlaze potražiti spas u [[Holandija|Holandiji]]. U ovom periodu Anne, koja je od djetinjstva pokazivala interes za književnost, počinje pisati svoj dnevnik. [[Njemačka]] ubrzo okupira Holandiju a progoni jevreja se nastavljaju, prisiljavajući porodicu na skrivanje u zgradi Ottove firme. Nakon dvije godine skrivanja u ''Achterhuisu'' ili ''Tajnom skrovištu'', porodica je izdana i odvedena u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije Anne je umrla od tifusa, samo nekoliko dana nakon svoje sestre Margot. Edith je uspjela pobjeći iz koncentracionog logora, da bi umrla od iscrpljenosti dvadeset dana prije nego je Crvena armija oslobodila logor. Njen otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u [[Amsterdam]] nakon završetka rata, pronašao Annin dnevnik i objavio ga [[1947]].
dirty jew
 
U dnevniku koji je dobila na trinaesti rođendan Anne je opisivala teškoće s kojima se susretao njen narod. Dnevnik ju je učinio najpoznatijom žrtvom holokausta te originalno pokazuje trepnje i situaciju skrivenih židova.
 
== Hapšenje ==
[[4. august]]a [[1944]]. godine, ispred kuće Prinsengracht 263., sklonište Anne Frank i porodice sa prijateljima, staje [[auto]] sa pripadnicima [[SS]] i ''Zelene Policije'' (holandska [[policija]] u saradnji sa nacističkim vlastima). Iz njega izlaze 4 osobe, SS-Oberscharführer Karl Josef Silberbauer i tri pripadnika ''Zelene Policije'' u civilu ali pod oružjem. Kao izdanik smatra se radnik njenog oca W.G. van Maaren iako je oslobođen optužnice u nemogućnosti dolaska do dokaza (ne zbog njihovog nedostatka, već što su se nalazili u poslijeratnoj [[DDR]]). Policajci hapse svih 8 osoba iz skrovišta te dvoje pomagača: Viktor Kugler i Johannes Kleiman. Miep Gies i Elisabeth Voskuijl toga dana nisu uhapšene iako su bile jedne od pomagača. Jedna od ovih osoba uspijeva spasiti [[dnevnik]] poslije pretresa. Kugler i Kleiman su još istog dana odvedeni u zatvor Amstelveensweg iz kojeg jedan mjesec kasnije dolaze u zatvor u [[Amsterdam]]u. Kleiman je iz zdravstvenih razloga otpušten 18. septembra 1944., dok Kugler tek 28. marta 1945. uspjeva pobjeći.
[[4. august]]a [[1944]]. godine, došo hitler i ufatjo ih ahahah pwnt jews
 
== Smrt ==
42

izmjene