Razlika između izmjena na stranici "Las Vegas"

Dodano 4.549 bajtova ,  prije 9 godina
m
Poništene izmjene koje je napravio 141.136.240.18 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao PiRSquared17
m (Poništene izmjene koje je napravio 141.136.240.18 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao PiRSquared17)
[[Datoteka:Las_Vegas_Strip_at_night.jpg|mini|desno|400px|Las Vegas Strip noću]]
Samo ime ''Las Vegas'' često se primjenjuje na tzv. ''neuključeno zemljište'' (pravni termin koji označava zemljište koje ne pripada nijednoj općini i koje ne podliježe porezima) koje okružuje grad, naročito na turističko-ugostiteljske objekte na tzv. ''Las Vegas Stripu'' i u blizini njega (Strip je 6,4 km dug dio ''Bulevara Las Vegas'' koji se većim dijelom nalazi u neuključenim općinama ''Paradise'' i ''Winchester'', dok se jedan manji dio preklapa s Las Vegasom i neuključenom općinom ''Enterprise'').
 
== Historija ==
 
[[Datoteka:Southern Paiutes.jpg|mini|lijevo|300px|Južni Pajuti iz ogranka lasvegaskih Moapa Pajuta s tradicionalnim korpastim kapama i pajutskom naprtnjačom za dijete]]
Prvi zabilježeni dolazak u lasvegasku dolinu od strane ljudi evropskog porijekla bio je onaj Raphaela Rivere [[1829]]. godine.<ref>http://www.lvrj.com/news/36288024.html</ref> Ime gradu dali su [[Španija|Španci]] u pratnji Antonia Armija (''nom.'' Armijo, ''čit.'' Armiho)<ref>http://www.accessclarkcounty.com/depts/public_communications/Pages/faqs.aspx</ref>, koji su se koristili lokalnim izvorima kad su prolazili tzv. Starim španskim putem na putu prema sjeveru i zapadu iz [[Texas]]a. 1800-ih godina, u okolini Las Vegasa bilo je arteških izvora koji su vodom "hranili" široke zelene površine, tj. poljane (na [[španski jezik|španskom]] ''vegas''), odakle dolazi ime ''Las Vegas''.
 
John C. Frémont putovao je u ovu dolinu [[3. maj]]a [[1844]]. dok je ona još pripadala [[Meksiko|Meksiku]].<ref>http://www.1st100.com/part1/fremont.html</ref> On je bio vođa grupe naučnika, izviđača (skauta) i posmatrača u okviru Inženjerijskog korpusa Armije SAD-a. Nakon što je Meksiko predao SAD-u većinu današnjeg zapadnog i jugozapadnog dijela SAD-a (to se desilo [[1848]]), [[10. maj]]a [[1855]]. Brigham Young poslao je 30 misionara pod vodstvom Williama Bringhursta u područje Las Vegasa s namjerom da se [[Pajuti]] (lokalno indijansko pleme) preobrate na [[mormonska crkva|mormonizam]]. Blizu današnjeg centra grada bila je sagrađena tvrđava koja je služila kao svratište ljudima koji su putovali "Mormonskim koridorom" između [[Salt Lake City]]ja i za jedno kraće vrijeme uspješne svetačke kolonije u San Bernardinu, [[California]]. Ipak, mormoni su napustili Vegas [[1857]]. Las Vegas je osnovan kao željeznički grad [[15. maj]]a [[1905]]. kada su 44.5 ha zemlje (u današnjem centru grada) u vlasništvu jedne željezničke kompanije prodana na aukciji. Las Vegas je pripadao Lincoln Countyju do [[1909]]. kad postaje dio novoosnovanog Clark Countyja (koji je dobio ime po senatoru iz [[Montana|Montane]] Williamu A. Clarku, jednom od direktora navedene kompanije). Katolička Crkva sv. [[Ivana Orleanska|Ivane Orleanske]] blizu 4. ulice i ulice Bridger osnovana je [[1910]]. Las Vegas je postao ''uključeni grad'' [[16. mart]]a [[1911]], a Peter Buol bio je prvi gradonačelnik.
 
Las Vegas je počeo kao svratište za pionirske putnike na zapad i postao popularni željeznički grad na početku 20. stoljeća. Bio je mjesto odakle su se rude iz okolnih rudnika otpremale u ostatak zemlje. Nakon procvata željeznice Las Vegas je malo izgubio na važnosti, ali je završetak izgradnje čuvene Hooverove brane [[1935]]. rezultirao porastom u stanovništvu, kao i u turističkom aspektu. Ta brana, koja se nalazi 48 km jugoistočno od grada, također je napravila jezero Mead, najveće američko vještačko jezero i rezervoar vode. Danas se turistima nudi odlazak u manje poznate dijelove brane. Legalizacija kockanja [[1931]]. dovela je do pojave kasino-hotelâ, po kojima je Las Vegas čuven. Najveći razvoj desio se [[1940te|1940-ih]] godina. Uspjeh prvih kasino-biznisa u gradu povezan je s organiziranim [[kriminal]]om. Većinom originalnih velikih kasina upravljali su ili su ih barem osnovali vodeći [[mafija]]ši [[Bugsy Siegel|Benjamin "Bugsy" Siegel]], [[Meyer Lansky]] te još neki drugi.<ref>http://www.ipsn.org/casinos.html</ref> Brzi rast ovog kockarskog carstva desio se i zahvaljujući propadanju drugih većih kockarskih centara 50-ih godina, kao što su [[Galveston]] (Texas) ili Hot Spring ([[Arkansas]]).
 
Dolaskom poznatog biznismena [[Howard Hughes|Howarda Hughesa]] krajem [[1960te|1960-ih]], koji je kupio mnoge kasino-hotele, kao i pojavom [[radio|radijskih]] i TV-stanica u gradu, legitimne korporacije također su počele kupovati kasina, a federalne vlasti istjerale su mafiju iz grada tokom nekoliko idućih godina. Konstantnu [[turizam|turističku]] "dolarsku struju" od kasina i hotela uvećao je novi izvor saveznog novca. Taj novac stizao je od osnivanja onog što je danas Avijatičarska baza Nellis. Priliv vojnog osoblja i lovaca na poslove u kasinima pomogao je nastanku buma u građevinarstvu i izgradnji, koji se danas ipak malo smanjio.
 
Iako je [[Macau]] prestigao Las Vegas po prihodima od kockanja, ipak ovo područje ostaje jedno od vodećih svjetskih odredišta za zabavu.<ref>http://www.nytimes.com/2008/01/18/business/worldbusiness/18gamble.html?scp=3&sq=macao&st=nyt</ref>
 
== Geografija i klima ==
78

izmjena