Razlika između verzija stranice "Kavadh I"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.6.4) (robot dodaje: diq:Qubad I |
sa sh wiki |
||
Red 1:
'''Kavadh I''' (
[[Datoteka:Kavadi.jpg|thumb|right|Kovanica s likom Kavada I.]]
==Prva vlada==
Po vizantijskom hroničaru [[Jovan Malala|Jovanu Malali]], Kavadh je [[531]]. umro u 82. godini života, što znači da je rođen [[449]]. godine. Na prijesto je došao uz pomoć plemstva koje je zbacilo i oslijepilo njegovog strica [[Balash|Balaša]] ([[484]].-[[488]].).
U vrijeme početka Kavadhove vladavine, njegovom kraljevstvu je prijetila opasnost od Bijelih ili [[Heftalitski Huni|Heftalitskih Huna]] iz srednje Azije. Huni su [[483]], teško porazili Peroza I koji je morao da pristane na plaćanje visokog danka i slanje Kavadha kao taoca. Kao hunski talac Kavadh je živio dvije godine, dok je u međuvremenu njegov otac [[484]]. ubijen u borbi sa Heftalitima. Nakon toga kraljevski prestiž je bio prilično pogođen, i ni Balash nije mogao da ga obnovi. Dolazak Kavadha na mjesto kralja trebalo je da produži ovaj period nesigurnosti u korist persijskih magnata i sveštenika.
Međutim, novi šah se pokazao voljnim i sposobnim da obnovi centralizovanu državu. Prvo je podržao [[Mazdak|Mazdaka]], sina Bamdada, vođu jedne egalitarističke sekte koja je zahtijevala da bogati svu svoju imovinu, uključujući i žene, podijele sa siromašnima. Preko Mazdakovog učenja izvršen je ideološki napad na moćno plemstvo, tako da je Kavadh privremeno svrgnut (496.-498.) i pritvoren u "Zamak pokajanja" ([[grčki jezik|grč]]: Lete) u Susijani, dok ga je na tronu smijenio brat [[Djamasp]].
==Početak druge vlade i rat sa Vizantijom==
Kavadh je pak uspio da pobjegne i utočište je našao upravo kod Heftalita. Hunski kralj ga je oženio svojom ćerkom i stavio mu na raspolaganje vojsku pomoću koje je Kavadh povratio prijesto. Po ponovnom preuzimanju trona, Kavadh je morao da ponovo prihvati obnovu isplaćivanja danka Heftalitima. Obratio se [[Vizantija|istočnorimskom]] caru [[Anastasije I|Anastasiju I]] zahtijevajući isplatu redovnih subvencija koje je carigradski dvor isplaćivao persijskom. Subvencije su naime bile namijenjene održavanju persijskih utvrđenja u Zakavkazju koje su posredno branile i rimsku Siriju i Mesopotamiju od Huna sjeverno od Kavkaza. [[Zenon (car)|Zenon]] je [[483]]. prestao da isplaćuje subvencije, a Anastasije je odbio da pomogne Kavadhu očekujući njegove dalje sukobe sa Hunima. U isto vrijeme, car je počeo da se miješa u prilike u Parsarmeniji, dijelu Jermenije pod persijskom vlašću.
U augustu [[502]]. Kavadh je lično upao u rimsku Jermeniju i time je prekršio ''Stogodišnji mir'' iz [[422]]. godine. Iznenadni upad Persijanaca na samom kraju ratne sezone doveo je do pada nekoliko rimskih tvrđava, uključujući i Amidu u januaru [[503]]. godine. Tek kada su vijesti o padu Amide (današnji Dijarbekr u Turskoj) stigle u [[Carigrad]], Anastasije je opremio brojnu vojsku koju je povjerio trojici međusobno zavađenih vojskovođa, Aerobindu, Patrikiju i svom sestriću Ipatiju. Jedina pozitivna stvar koju je carska vojska izvela [[503]]. bila je odbrana Edese, koju su njeni žitelji odbranili uzdajući se u relikviju koju su čuvali: pismu koje je [[Isus]] poslao njihovom knezu Agbaru. Naredne [[504]]. godine, Anastasije je poslao Celera, svog kancelara (magister officiorum), kao vrhovnog komandanta, dok je [[Ipatije]] opozvan u [[Konstantinopolj]]. Ovoga puta inicijativa je bila na strani Vizantinaca, persijske pogranične provincije su poharane, a Patrikije je opsadom natjerao Amidu na predaju (početak [[505]]. god.). Pošto su [[505]]. Zakavkaski Huni napali Parsarmeniju Kavad je pristao da sklopi mir na sedam godina sa Celerom. Kratak ali težak rat sa Persijom, Anastasije je uspješno okončao tako što je, uprkos protestima nemoćnog Kavada, utvrdio Teodosiopolj (današnji Erzerum u [[Turska|Turskoj]]), najznačajniju tvrđavu rimske Jermenije, i podigao nasuprot Nizibisu tvrđavu Anastasiopolj. Ipak, car je ovoga puta spremno isplatio subvencije persijskom kralju.
==Pobjeda nad Heftalitima i Iberijski rat==
Kavadh je [[503]]. otpočeo seriju ratova sa Bijelim Hunima koji su se završili deset godina kasnije. Do [[513]]. Heftaliti su protjerani sa sasanidskih teritorija i više nisu predstavljali presudan faktor u unutrašnjoj politici Kavadhove kraljevine.
Odnosi sa Vizantijom bili su mirni sve dok [[522]]. nije došlo do promene u osetljivoj ravnoteži snaga kada je Čat, kralj [[Lazika|Lazike]], malene kraljevine na jugoistočnoj obali [[Crno more|Crnog mora]], riješio da posjeti Carigrad i od rimskog, umesto od persijskog vladara, zatraži potvrdu svoje titule. [[Justin I]] je primio kralja Lazike i kumovao mu na krštenju, a zatim ga je oženio rimskom nevjestom. Zauzvrat, persijski kralj Kavad I je pokušao da nagovori [[Sabiri|Sabire]], nomadske konjanike srodne Hunima, da napadnu Carstvo, ali mu je Justin otkrio da sabirski poglavar istovremeno pregovara i sa njim. Nakon toga, Kavadh je uništio Sabire, ali je Justinov gest protumačio kao prijateljski. U znak pomirenja, Kavadh je zatražio da car usini njegovog sina Hozroja. Hozroje je naime bio treći po starini među sinovima persijskog kralja, ali ga je Kavad smatrao najsposobnijim. Usinovljenje od strane Justina trebalo je da učvrsti njegove pretenzije na sasanidski prijesto. Justin je, nakon savjetovanja sa svojim pravnicima, pak ponudio da se usinovljenje izvede prema varvarskim, a ne rimskim običajima (kako Hozroje ne bi mogao da pretenduje i na rimsku carsku krunu), što je Kavad ozlojeđeno odbio. Persijski kralj je zatim upao u kavkasku kraljevinu Iberiju (zapad današnje [[Gruzija|Gruzije]]) i zatražio da se tamašnja vladarska kuća odrekne [[hrišćanstvo|hrišćanstva]] i prihvati [[zoroastrizam]]. Nevelika vojna pomoć koju je poslao Justin je poražena i iberijska dinastija je morala da napusti zemlju i pobjegne u [[Carigrad]]. Upadi rimske vojske na teritoriju persijske Jermenije, preduzeti [[526]]., pokazali su se kao besplodni.
[[Iberijski rat]] vođen je sa promjenljivom srećom na obje strane. Justinijanov vojskovođa [[Velizar]] je [[530]]. odnio sjajnu pobjedu u bitci kod [[Bitka kod Dare|Dare]], ali su naredne godine Persijanci uzvratili pobedom kod [[Bitka kod Kalinika|Kalinika]] na Eufratu. Mir je sklopljen tek po Kavadovoj smrti [[531]]. godine. [[Justinijan I]] je želeći da pokrene obnovu rimske vlasti na Zapadu, sklopio [[532]]. ''Večni mir'' sa novim šahom [[Hozroje I Anuširvan|Hozrojem I]] po cenu plaćanja ogromnog danka.
==Poslednje godine==
Kavadh je posljednje godine vladavine bio pod velikim uticajem svoga sina i dezigniranog nasljednika Hozroja. Jedna od posljedica dominacije Hozroja na dvoru, bio je i raskid njegovog oca sa mazdaizmom. [[Mazdak]] i njegovi sljedbenici su [[529]]. pozvani na dvor gde su morali da prihvate polemiku sa magima, sveštenicima dominantne zoroastrijanske vere. Nakon poraza u teološkim raspravama, [[Mazdak]] je obješen, a njegove pristalice su progonjene.
Kavadh je, kao što je spomenuto, preminuo [[531]]. godine. Ostao je zapamćen kao vladar koji je povratio unutrašnju stabilnost Sasanidskoj Persiji, sproveo reformu poreskog sistema i osnovao nekoliko gradova koje je nazvao po svom imenu. Za Vizantince bio je dostojan protivnik i [[Prokopije iz Cezareje]] ga je opisao kao dalekovidog i energičnog vladara.
== Vanjski linkovi ==
{{Commonscat|Kavad I}}
* http://www.britannica.com/EBchecked/topic/313506/Kavadh-I
{{Lifetime|449|531|Kavad I}}
[[Kategorija:Perzijski vladari]]
[[Kategorija:Sasanidi]]
[[ar:قباد بن فيروز]]
Line 27 ⟶ 58:
[[pt:Kavadh I]]
[[ru:Кавад I]]
[[sk:Kavád I.]]
[[sr:Кавад I]]
| |||