Wikipedia

Razlika između verzija stranice "James Madison"

Pregled historije
[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
← Starija izmjenaNovija izmjena →
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
VizualnoWikitekst
m (xxxx rođenja->Rođeni xxxx.), (yyyy smrti->Umrli yyyy.)
nova infokutija, sitne ispravke i dodaci
Red 1:
{{Infokutija politički vođa
{| border=1 cellpadding=4 cellspacing=0 class="toccolours" style="float: right; width: 240px; clear: both; margin: 0.5em 0 1em 1em; font-size: 95%;" {{prettytable}} align="right"
|+<big><big>''' ime = James Madison'''</big></big>
| slika = James Madison.jpg
|-
| redoslijed = 4. [[predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]
| style="background:#efefef;" align="center" colspan="2" | [[Datoteka:JamesMadison.jpg|200p]]
| vrijeme_na_vlasti = [[4. mart]] [[1809]] – [[4. mart]] [[1817]]
|-
| predhodnik = [[Thomas Jefferson]]▼
|'''Služba:'''
| nasljednik = [[James Monroe]]▼
|'''[[Predsjednici Sjedinjenih Američkih Država|Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država]]'''
| redoslijed2 =
|-
| vrijeme_na_vlasti2 =
|'''Trajanje Službe:'''
| predhodnik2 =
|[[1809]]-[[1817]]
| nasljednik2 =
|-
| redoslijed3 =
|'''Prije njega:'''
| vrijeme_na_vlasti3 =
▲|[[Thomas Jefferson]]
| predhodnik3 =
|-
| nasljednik3 =
|'''Nakon njega:'''
| datum_rođenja = [[16. mart]], [[1751]].▼
▲|[[James Monroe]]
| mjesto_rođenja = [[Port Conway]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]▼
|-
| datum_smrti = {{Datum smrti i godine|1836|6|28|1751|3|16}}
|'''Datum rođenja:'''
| mjesto_smrti = [[Montpelier]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]▼
▲|[[16. mart]], [[1751]]
| puno_ime =
|-
| nacionalnost =
|'''Mjesto Rođenja:'''
| etnicitet =
▲|[[Port Conway]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
|'' politička_stranka = [[Demokratsko-republikanska stranka]]''▼
|-
| supruga = [[Dolley Todd Madison]]▼
|'''Datum smrti:'''
| djeca = [[John Payne Todd|John]] <small>(posinak)</small>
|[[28. juni]], [[1836]]
| obrazovanje = [[Univerzitet Princeton]]
|-
| vjera =
|'''Mjesto smrti:'''
| potpis = [[Datoteka:James Madison sig.svg|120px]]
▲|[[Montpelier]], [[Virginia]], [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
| web_stranica =
|-
|}}▼
|'''Nacionalnost:'''
'''James Madison''' bio([[16. mart]] [[1751]] - [[28. juni]] [[1836]]) je bio [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[političar]] i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao 4. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] ([[1809]] - [[1817]]). Također je poznat po tome što je, zajedno sa [[John Jay|Johnom Jayom]] i [[Alexander Hamilton|Alexanderom Hamiltonom]] napisao ''[[Federalistički spisi|Federalističke spise]]'', jedno od najslavnijih djela u historiji političke misli. Hamilton također uživa reputaciju ''Oca [[Ustav SAD-a|američkog ustava]]''.▼
|Amerikanac
|-
|'''Supruga:'''
▲|[[Dolley Todd Madison]]
|-
|'''Stranka:'''
▲|''[[Demokratsko-republikanska stranka]]''
▲|}
 
Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz [[Virginia|Virginije]], učestvovao je u [[Američki rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]] kao član [[Kontinentalni kongres|Kontinentalnog kongresa]] od [[1780]]. do [[1783]]. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj [[Konvencija u Philadelphiji|konvenciji u Philadelphiji]], na kojoj je [[1787]]. godine donesen novi Ustav - koji je i danas na snazi. Nakon toga je učestvovao u izradi ''Federalističkih spisa'', kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav.▼
▲'''James Madison''' bio je [[Sjedinjene Američke Države|američki]] [[političar]] i državnik, najpoznatiji po tome što je služio kao kao 4. [[Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država|predsjednik SAD-a]] ([[1809]]-[[1817]]). Također je poznat po tome što je, zajedno sa [[John Jay|Johnom Jayom]] i [[Alexander Hamilton|Alexanderom Hamiltonom]] napisao ''[[Federalistički spisi|Federalističke spise]]'', jedno od najslavnijih djela u historiji političke misli. Hamilton također uživa reputaciju ''Oca [[Ustav SAD-a|američkog ustava]]''.
 
Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao [[Dom zastupnika SAD|zastupnik]] u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD, poznati kao ''[[Deklaracija o pravima (SAD)|Deklaracija o pravima]]''.▼
▲Madison, sin uglednog zemljoposjednika iz [[Virginia|Virginije]], učestvovao je u [[Američki rat za nezavisnost|ratu za nezavisnost]] kao član [[Kontinentalni kongres|Kontinentalnog kongresa]] od 1780. do 1783. godine. Postavši uvjeren kako je konfederalni sistem preslab za potrebe nove države, zagovarao je snaženje centralne vlasti u odnosu na države-članice. Bio je jedna od ključnih osoba na Ustavnoj [[Konvencija u Philadelphiji|konvenciji u Philadelphiji]], na kojoj je [[1787]]. godine donesen novi Ustav - koji je i danas na snazi. Nakon toga je učestvovao u izradi ''Federalističkih spisa'' kako bi nagovorio javnost država da ratificiraju Ustav.
 
Sredinom [[1790te|1790-ih]] Madison je odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj [[Demokratsko-republikanska stranka|Demokratsko-republikanskoj stranci]] na čelu s [[Thomas Jefferson|Thomasom Jeffersonom]], koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson [[1801]]. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov [[Državni sekretar SAD-a|državni sekretar]].▼
▲Rad na izgradnji Ustava je Madison nastavio i kao [[Dom zastupnika SAD|zastupnik]] u prvim sazivima američkog Kongresa. Godine 1790. su na njegovu inicijativu doneseni amandmani, koji utemeljuju ljudska i građanska prava u SAD, poznati kao ''[[Deklaracija o pravima (SAD)|Deklaracija o pravima]]''.
 
Jefferson i Madison su, kao poklonici [[Francuska revolucija|revolucije]], iz ideoloških razloga podržavali [[Francuska|Francusku]] u tadašnjem [[Napoleonski ratovi|sukobu]] s [[UK|Velikom Britanijom]], te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Evropi moći američkoj federaciji priključiti [[Kanada|Kanadu]]. ▼
▲Sredinom [[1790te|1790-ih]] Madison je odbacio svoje federalističke stavove te se priključio novostvorenoj [[Demokratsko-republikanskoj stranci]] na čelu s [[Thomas Jefferson|Thomasom Jeffersonom]], koja se bila zalagala za slabu centralnu vlast i prava država. Kada je Jefferson [[1801]]. godine izabran za predsjednika, Madison je postao njegov [[Državni sekretar SAD-a|državni sekretar]].
 
Madison je [[1808]]. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao ''Rat gospodina Madisona''. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost, te je Madison glatko izabran za drugi mandat [[1812]]. godine. ▼
▲Jefferson i Madison su, kao poklonici [[Francuska revolucija|revolucije]], iz ideoloških razloga podržavali [[Francuska|Francusku]] u tadašnjem [[Napoleonski ratovi|sukobu]] s [[UK|Velikom Britanijom]], te držali kako će zahvaljujući britanskoj zauzetosti u Evropi moći američkoj federaciji priključiti [[Kanada|Kanadu]].
 
Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smijusmije imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je [[Anglo-američki rat|rat]] konačno izbio, te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u [[NewBitka Orleans,kod bitkaNew kodOrleansa|bitki ukod New Orleansa]] - izvojevana 15 dana nakon sklapanja [[Sporazum u Ghentu|mirovnog sporazuma]] - Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim historičarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu.▼
▲Madison je [[1808]]. godine izabran za predsjednika, a njegov mandat je bio obilježen sve većom eskalacijom napetosti s Britancima, te pripremama američke javnosti za ono što je tada bilo poznato kao ''Rat gospodina Madisona''. Osim u sjeveroistočnim državama, teško pogođenim ekonomskim embargom protiv Britanije, taj je rat stekao veliku popularnost te je Madison glatko izabran za drugi mandat [[1812]]. godine.
 
Kraj mandata Jefferson je proveo nastojeći spriječiti [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata, te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica.▼
▲Međutim, Madison je, slično kao i Jefferson, iz ideoloških razloga smatrao da SAD kao demokratska država ne smiju imati snažnu stajaću vojsku ili ratnu mornaricu. To je SAD skupo koštalo kada je [[Anglo-američki rat|rat]] konačno izbio te se ispostavilo da se mlada država ipak nije u stanju nositi s britanskom vojnom i pomorskom moći. Amerikanci su u ratu doživjeli teške poraze, ali je pobjeda u [[New Orleans, bitka kod|bitki u New Orleansa]] - izvojevana 15 dana nakon sklapanja [[Sporazum u Ghentu|mirovnog sporazuma]] - Madisonu, njegovoj stranci i budućim američkim historičarima omogućila da taj fijasko predstave kao blistavu pobjedu.
 
▲Kraj mandata Jefferson je proveo nastojeći spriječiti [[Kongres Sjedinjenih Američkih Država|Kongres]] da odobri izgradnju cesta, kanala i drugih objekata te na taj način ustanovi federalnu vlast na račun država-članica.
 
== Vanjski linkovi ==
Line 61 ⟶ 52:
{{DEFAULTSORT:Madison, James}}
 
[[Kategorija:Američki predsjednici|Madison, James]]▼
[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]▼
[[Kategorija:Rođeni 1751.]]
[[Kategorija:Umrli 1836.]]
▲[[Kategorija:Američki predsjednici|Madison, James]]
▲[[Kategorija:Amerikanci porijeklom iz Engleske]]
 
{{Link FA|nl}}
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/wiki/James_Madison"