Razlika između verzija stranice "Helije"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
RedBot (razgovor | doprinosi)
m r2.5.2) (robot mijenja: sk:Hélios
m Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image)
Red 1:
[[Datoteka:Clipeus Helios Terme.jpg|thumbmini|200px|Helije<small>, Rim, 3. vijek</small>]]
 
'''Helije''' ili '''Helios''' ([[grčki jezik|grč.]] '''{{polytonic|Ἥλιος}}''', ''Hếlios'') u [[grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] bio je izvorni [[bog]] [[Sunce|Sunca]]; [[Teja|Tejin]] i [[Hiperion]]ov sin, [[Selena|Selenin]] i [[Eja|Ejin]] brat. S vremenom je sve više poistovjećivan sa [[Apolon]]om. Helijev pandan u [[rimska mitologija|rimskoj mitologiji]] je [[Sol (mitologija)|Sol]]. Helijevo grčko ime znači "Sunce", a srodno je sa ostalim riječima izvedenim iz [[indoevropski prajezik|ie.]] korijena ''*seh<sub>2</sub>wol-'' ([[latinski|lat.]] ''sol, solis'', [[litvanski jezik|lit.]] ''saulė'', [[staroslavenski jezik|stsl.]] ''sъlnьce''). Helije je prikazivan kao lijep mladić okrunjen sjajnom Sunčevom aureolom, a često je prikazivan i kako vozi svoju kočiju koju vuku krilati [[konj]]i te krstari [[nebo]]m.
Red 5:
== Helije i [[Apolon]] ==
 
[[Datoteka:Apollo1.JPG|thumbmini|Apolon kao Helije<small>, rimski mozaik</small>]]
 
Kod [[Homer]]a [[Apolon]] nije povezan sa Suncem, ali navodi njegov epitet '''Feb''' ('''Phoebus'' = "sjajan"). Najstariji prikaz Apolona kao boga Sunca jest u fragmentima [[Euripid]]ove tragedije ''[[Faetont (Euripid)|Faetont]]'', u govoru na kraju drame u kojem [[Klimena]], Faetontova majka, jadikuje da je Helije, zvan Apolon, uništio njezino dijete (''Apollon'' = "uništavač"). U [[helenizam|helenistička]] vremena Apolon je sve više povezivan sa Suncem, njegov epitet ''Feb'' pridan je i bogu Sunca. U [[filozofija|filozofskim]] tekstovima ([[Parmenid]], [[Empedoklo]], [[Plutarh]], [[Kratil]]) te u [[Orfej|orfičkim]] tekstovima spominje se Apolon kao bog Sunca. Grci nisu povezivali Apolona s vožnjom u sunčanoj kočiji - to je bila praksa rimskih pisaca.
Red 11:
Helije vozi svoju kočiju preko neba svakog dana - kreće u zoru na istoku, a završava sa vožnjom naveče na zapadu. [[Homer]]<ref>[[Homer]]: ''[[Ilijada]]''; 16./779.</ref> opisuje da su mu kočiju vukli sunčani [[bik]]ovi. [[Pindar]]<ref>[[Pindar]]: ''[[Olimpijska oda]]''; 7./71.</ref> opisuje da su je vukli vatreni konji. Poslije su brzonogim krilatim konjima dana imena: Pirej, Ej, Eton i Flegon<ref>Pyrois, Aeos, Aethon, Phlegon</ref>. Kad završi, njegova mu sestra [[Selena]] otpjeva uspavanku, a potom spava u svojoj krilatoj [[zlato|zlatnoj]] barci, [[Hefest]]ovu daru. Svoju je dužnost Helije besprijekorno obavljao sve dok nije ugledao mudru [[Atena (mitologija)|Atenu]] kako se rađa iz [[Zeus]]ove glave. To ga je začudilo te se u svojoj kočiji na trenutak zaustavio, a vrijeme je stalo, mada to nije imalo nikakvih posljedica. Helije ima svevideće [[oko]]. Dojavio je Hefestu o tome da ga [[Afrodita]] vara sa [[Ares]]om. Također je vidio da [[Had (bog)|Had]] otima [[Perzefona|Perzeonu]].
 
[[Datoteka:Johann Liss 006.jpg|thumbmini|Johann Liss: Faetontov pad]]
 
Ljubomorni [[Zeus]]ov sin [[Epaf]] nije mogao podnijeti da je [[Faetont]], Helijev sin, blistav i sjajan poput oca te ga je u svađi nazvao potomkom ništavnog smrtnika. To je Faetonta jako uvrijedilo, ali i natjeralo da posumnja te je otišao Heliju i ispitivao ga je li mu on sigurno babo. Helije ga je uvjeravao, ali se Faetont nije mogao smiriti, stoga se Helije zakleo presvetom rijekom [[Stiks]] da će mu kao dokaz ispuniti bilo koju želju. Faetont je poželio da jedan dan vozi očeva kola. Helije se uplašio i počeo razuvjeravati Faetonta da to nije za smrtnike te da je neiskusan u kroćenju vatrenih i blistavih, krilatih konja koji vuku kočiju. No, Faetont se nije dao razuvjeriti te je, zbog zakletve, Helije morao ispuniti obećanje. Skinuo je svoju zlatnu krunu i ukratko mu objasnio kako upravljati kočijom. Faetont je potjerao Helijeva kola, a krilati su konji osjetili da ih ne vodi poznata i čvrsta ruka te su skrenuli sa svoje svakodnevne putanje. Isprva su se podigli previsoko te se zemlja smrznula, a potom su se spuštali su se i padali sve niže, a od plamena su uzavrele rijeke, zemlja se sušila i pucala (nastajale su pustinje - [[Sahara]]), a šume su gorjele - čak su se i vrata [[Had (podzemni svijet)|Hada]] otvorila. [[Geja (mitologija)|Geja]] je zaprijetila Faetontu i pozvala Zeusa da spriječi uništenje zemlje. Zeus je poslao munju na Faetonta koji se srušio u bezdan, u rijeku [[Eridan]], i umro, ali je život na zemlji bio spašen. Helije je bio neutješan te je toga dana zemlja ostala bez sunca. Faetontove sestre [[Helijade]] pretvorile su se u [[topola|topole]], a od njihovih je suza nastao [[jantar]]. Zeus je darovao Heliju [[labud]]ove koji će mu vući kočiju umjesto uništenih konja.
Red 31:
''I nama, Zeusova kćeri, pripovjedi o tome svemu!''<br />
</blockquote>
[[Datoteka:Colossus of Rhodes.jpg|thumbmini|Martin Heemskerck: Kolos sa ostrva Roda]]
 
[[Heraklo]]v deseti zadatak bilo je hvatanje čuvena [[Gerion]]ova stada iz [[Eritija|Eritije]]. Na putu do Eritije, Heraklo je prešao [[Libija|libijsku pustinju]] i bio ljut zbog vrućine te je ispalio strelicu na Helija. Helije ga je molio da prestane, a Heraklo je zahtijevao veliki zlatni pehar koji je potom koristio da bi plovio morem. Helije je popustio te je Heraklo otplovio do Eritije gdje je izvršio zadatak.