Razlika između verzija stranice "Ukrajinci"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: vi:Người Ukraina
m Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image)
Red 11:
''Porijeklo i spisak starih plemena''
 
[[Datoteka:Lashalarissaewanchuk.jpg|thumbmini|leftlijevo|Lasha i Larissa Ewanchuk u transkarpatskoj nošnji.]] Vodeću ulogu u formiranju ukrajinskog naroda imalo je pleme poznato kao [[Poljani]] (Polians, Poliany, Polyane), slavenski narod jedan od najjačih iz grupe [[Istočni Slaveni|Istočnih Slavena]] naseljenih u 10. i 11. vijeku na obalama srednjeg toka Dnjepra u samom ukrajinskom središtu. [[Masudi]] u 10. vijeku spominje njihovog vođu, kralja [[Madzak]]a. Druga značajna plemena su bila [[Drevljani]] (Drevlyane), [[Siverjani]] (Siverianians), [[Uliči]] (Ulychians), [[Tiverci]] (Tivertsians), [[Duljebi]] (Dulebians) postojala su tri razna plemena Bužana, [[Volinjani]] (Volhynians), [[Bužani]] (Buzhanians). Tamošnji [[Bijeli Hrvati]] (White Croats), također su vjerovatno dijelom učestvovali u stvaranju kasnijih Ukrajinaca. U ranom [[9. vijek]]u istočno-slavenska plemena morala su plaćati porez [[Hazari]]ma (Khazars). Dok su ostalim Slavenima naplaćivali porez u krznu, Hazari su od Poljana zahtijevali po 'mač' (čitaj ratnika) na svako domaćinstvo.
 
=== Stari period ===
 
[[Datoteka:Gvg.jpg|frame|righttdesnot|Figurica žene, kultura Tripillian, Ukrajina.]] Prvi čovjek, predak savremenog Evropljanina, [[Archanthropus Europeaus Petraloniensis]], došao je na ukrajinsko tlo negdje prije jedan milion godina, odnosno u kameno doba, on je već tada bio [[Homo erectus]]. Arhantropini ([[Archanthropinae]]) dolaze na njeno tlo možda iz južne [[Azija|Azije]] ili [[Balkan]]a. Nakon toga slijedi ga [[Neandertalac]], prije nekih 135–150 hiljada godina. Psihički i mentalno daleko je zreliji a poznaje i obiteljske odnose. Prije 35.000 godina nalazimo u ovim krajevima i kromanjonca, prvog predstavnika [[Homo sapiens]]a.
Tokom srednjeg kamenog doba populacija se neprekidno povećava i lov više nije bio dovoljan da bi se uspjeli prehraniti. Ljudi uče loviti ribe i sakupljati hranu divljeg porijekla, pa i pripitomljavati životinje. Tokom neolita oni već znaju uzgajati bilje i kultivirati zemlju, bave se i lončarstvom. U Ukrajini u to se vrijeme ljudi bave agrikulturom, ribolovom, lovom i žive u matrijarhalnim zajednicama.
Red 40:
=== Halič i Volinija ===
 
[[Datoteka:Daniil-halitsky.jpg|frame|leftlijevo|Knez Danilo Halički]] Dezintegracijom Stare ruske države u 12. vijeku separacijom nastaje i nova država Halič-Volinija (Halytsian-Volynian). Ona nastaje [[1199]]. pod vladom kneza Romana, potomka Vladimira Monomaha. Ovaj čovjek prvi je u historije nazvan 'Veliki vojvoda' i 'autokratom cijele Rusije'.
Država je izložena konstantnim neprijateljstvima bojara potpomaganim Mađarima i Poljacima. Nakon smrti Romana Mstislaviča, bojari se protive nasljeđu njegovih sinova Danila i Vasiljka i na strani su Mađara. Tako [[1214]]. godine, Koloman, mlađi mađarski princ ženi poljsku princezu i proklamira se kraljem kneževine Haliča-Volinije. Od toga vremena počinje dugi rat Danila Haličkog ([http://www.mfa.gov.ua/mfa/en/publication/content/352.htm Danylo Halytskyi]) i njegovog brata Vasiljka da povrate očev tron. Ovaj rat postaje poznat kao oslobodilački rat, čiji je cilj ponovna uspostava nezavisnosti i teritorijalnog jedinstva Halič-Volinije.
Red 56:
=== Kozaci ===
 
[[Datoteka:Repin Cossacks.jpg|thumbmini|leftlijevo|Zaporoški kozaci Autor: Ilya Repin (1844-1930).]] Kozaci, izgleda, u pisanim se izvorima spominju prvi puta u kasnom 15. vijeku. Oni će odigrati historijsku ulogu za sudbinu Ukrajine. Kozaci su bili slobodni ljudi koji su čuvali zemlju i granice od napada Turaka i Tatara. Sredinom 16. vijeka Kozaci stvaraju vojno-političku organizaciju: zaporoški sič (Запорозька Січ, Zaporoz'ka Sich; Engl. Zaporizhian Sich, Zaporozhian Sech). Ova vojna organizacija imala je vojno-administrativni sistem temeljen na načelima kozačke demokratije. Zaporošci su imali institucije vojnog vijeća i zaporošku regimentu (kish; [http://www.ukrweekly.com/Archive/1996/399609.shtml]) i svoje zakone utvrđene u Kijevskoj, Braclavskoj i Volinskoj provinciji. Najpoznatiji vođe bijahu im [[Taras Fedorovych]], [[Pavlo But]], [[Yakiv Ostrainyn]] i [[Dmytro Hunia]]. U Poljskoj godine [[1633]]. godine, pod uticajem revolucije, dolazi do legalizacije pravoslavne crkve (čiji je metropolit Petro Mohyla), no godine [[1638]]. varšavski sud ukida kozačke privilegije. Te privilegije koje su oni uživali bilo je i vlastito zakonodavstvo (legislacija), sloboda pripadnosti pravoslavnoj crkvi i izbor (imenovanje časnika). Porazom kozačkih ustanaka tokom 16. i ranom 17. st. njihovo se stanje jako pogoršalo. Njihove vođe kao i hiljade ustanika i seljaka su pobijene, a njihova zemlja redistribuirana. 'Zlatno mir' koji zavladaše Poljskom u ranom 17. vijeku dobili su samo velikaši i plemići koji nisu prošli ratnu lekciju. Ukrajinci će do sredine 17. vijeka morati prikupiti snage da se uhvate u koštac s bogatom [[Rzeczpospolita]] (odnosi se na Poljsku od 1505. pa nadalje kada je [[šljahta]] (plemstvo) izabralo [[sejm]] (pogledajte: [[Poljaci]]).
 
=== Rat u 17. vijeku ===
Red 73:
 
Tokom građanskog rata, koji počinje u Ukrajini u proljeće 1658. godine, njezin je vođa (prvi u njenoj historije) potražio podršku stranih sila, ne da bi državu doveo do nezavisnosti, nego protiv domaće opozicije. Poziva tatarske horde u pomoć protiv kozačkih hetmana M. Pushkara i Y. Barabasha. Odlučuje se ponovno ujediniti s Poljskom. [[16. septembar|16. septembra]] [[1658]]. godine u Hadziachu potpisuju ugovor (''ugoda hadziacka'') ataman (=Hetman) Ivan Vyhovsky sa poljsko-litvanskim komonveltom. Ovime je ataman učinio presedan. Ukrajina je ostala podijeljena. Lijeva obala je ostala orijentirana prema Moskvi, a desna Varšavi.
[[Datoteka:Doroshenko p.jpg|frame|leftlijevo|Ataman Dorošenko (1627-1698)]]
Izabran je novi hetman Jurij (oko 1641-1685), sin je Bogdana Hmeljcinskog. Ovaj pak potpisuje ugovor u Chudnivsku, prakički tako priznavši valjanost prethodnog. Ovaj ga je potez stajao položaja atamana, kojeg se 1663. morao odreći. Na lijevoj obali Kozaci imaju podršku Tatara, tu je iste godine izabran novi ataman I. Briukhobetskyi (?-1668). Kompletni ukrajinske teritorije tako je podijeljen između dvije države i na dva hetmanata. Lijeva obala i Kijev gravitira Moskvi, desna Poljskoj.
 
Red 94:
=== Ukrajina u 19. vijeku ===
 
[[Datoteka:Mychajło Hruszewski.jpg|frame|leftlijevo|Mykhailo Hrushevskyi.]] Istočnu Ukrajinu okupirala je Rusija, uključujući Lijevu obalu, južnu regiju. U svih devet provincija na koje je istočna Ukrajina podijeljena u 19. vijeku, vlada ruski carizam i rusifikacija. Posljedica je da je broj Ukrajinaca na tom području do kraja vijeka smanjen 80%.
 
U prvoj deceniji 19. vijeka ukrajinski nacionalni kulturni pokret povezan je sa političkim jedinstvom. Mnogi Ukrajinci postaju članovi ruske masonske organizacije, koja proklamira stvaranje 'mudrog društva' ljudi sa jednakim pravima. Stvaraju se tajna društva, orijentirana protiv ruske monarhije. Stanovništvo Lijeve obale potpomaže oslobodilačkom pokretu poljske vlastele od 1830./31. Etnički Ukrajinci, zajedno s [[Poljaci]]ma, ustali su za slobodu Poljske u ustanku od 1863-1864.
Red 110:
''Zapadni Ukrajinci'' poznati su i kao Ruteni ili ponekad Rusini. Ovi su naseljeni na [[Karpati]]ma, to su od zapada prema istoku [[Lemki]] , [[Bojki]] i [[Huculi]] ili Huzuli. Sjeveroistočno od Hucula, u [[Galicija|Galiciji]] i [[Bukovina|Bukovini]], pa do [[Dnjestar|Dnjestra]] na sjeveru žive [[Pokučani]], Huculima su i srodni.
 
[[Datoteka:ARTS_Veriovka.jpg|thumbmini|leftlijevo|Veriovka, nacionalni ukrajinski ples.]] ''Sjeverozapadni Ukrajinci'' nastanjeni su u području blizu poljske granice a imaju i enklava u toj susjednoj državi. Kod Sjeverozapadnih Ukrajinaca nalazimo nekoliko različitih etničkih grupa među kojima su jedni poznati kao ''Dolinjani'' . Dolinjani se od ostalih grupa razlikuju po svojem govoru kao i nekim razlikama u nošnji.
Postoje razlike i u nekim običajima, kao pjevanju 'proljetnih pjesama' zvanih 'ryndzivky'. ''Dolinjani'' su slabo izučena etnička podgrupa. Ostale značajne etničke grupe su i ''Batjuci'' i ''Veresjuci''.
Grupe ''Opoljana'' i ''Podiljana'' naseljene su u Podolju. Među ovima Podiljani nastanjuju istočno Podolje između Dnjestra i Boha. Imaju vlastite posebne običaje i folklor.
Poznata grupa ''Volinjana'' danas više nije homogena, postoje dva srodna tipa, južni od sjeverozapadne Galicije do [[Lutsk]]a i sjeverni koji se širi do Polesja. Volinska je sačuvala mnoge stare pjesme (himne) zimskih festivala, zvanih ''koliadly'', i novogodišnjih pjesama (''ščedrivky''). Najpopularnije volinjansko galzbalo je [[lira]].
[[Datoteka:Okarina1.jpg|mini|leftlijevo|Ukrajinska okarina.]]
 
''Sjeverni Ukrajinci'' nastanjeni su u sjevernoj Ukrajini južno od Yaselde i Pripjata na obje obale [[Desna|Desne]] i lijevoj obali Dnjepra. Ovdje su nekada živjeli stari Drevljani i Siverjani. Sjeverni su Ukrajinci sačuvali staru ukrajinsku narodnu kulturu, tek najzapadniji među njima u području Chelma i Podlasja nisu uspjeli da se odupru snažnom pritisku Poljaka i sačuvaju svoj etnički tip. Podlesjani iz Podlesja definitivno pripadaju sjevernom ukrajinskom tipu s kulturnim i etničkim karakteristikama i govore sjevernim dijalektom. Sačuvali su mnogo od svoje starine, od stare šumske kulture i starih običaja iz srednjovjekovnog perioda. Njihovi običaji analogni su onima od Bojka i Hucula s [[Karpati|Karpata]]. Podlesje ima i bogatu usmenu tradiciju i sačuvan velik broj koliadky sa starim temama i mnogo ritualnih pjesama.
Red 129:
''Kuhinja''
 
[[Datoteka:Korovai Wedding.jpg|thumbmini|leftlijevo|'Korovai', ukrajinski svadbeni hljeb.]]
Klasična etnička kuhinja Ukrajinaca sastoji se od jela poznatih u njihovom jeziku kao [[kovbasa]], [[varenyky]], [[holobtsi]], [[kapusta]] i [[boršč]].
Za vrijeme Uskrsa u uskrsnu košaricu stavljaju se bojana jaja 'pysanky'.