Razlika između verzija stranice "Ukrajinci"
[pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot dodaje: vi:Người Ukraina |
m Lokalizacija (left,right,center,thumbnail,Image) |
||
Red 11:
''Porijeklo i spisak starih plemena''
[[Datoteka:Lashalarissaewanchuk.jpg|
=== Stari period ===
[[Datoteka:Gvg.jpg|frame|
Tokom srednjeg kamenog doba populacija se neprekidno povećava i lov više nije bio dovoljan da bi se uspjeli prehraniti. Ljudi uče loviti ribe i sakupljati hranu divljeg porijekla, pa i pripitomljavati životinje. Tokom neolita oni već znaju uzgajati bilje i kultivirati zemlju, bave se i lončarstvom. U Ukrajini u to se vrijeme ljudi bave agrikulturom, ribolovom, lovom i žive u matrijarhalnim zajednicama.
Red 40:
=== Halič i Volinija ===
[[Datoteka:Daniil-halitsky.jpg|frame|
Država je izložena konstantnim neprijateljstvima bojara potpomaganim Mađarima i Poljacima. Nakon smrti Romana Mstislaviča, bojari se protive nasljeđu njegovih sinova Danila i Vasiljka i na strani su Mađara. Tako [[1214]]. godine, Koloman, mlađi mađarski princ ženi poljsku princezu i proklamira se kraljem kneževine Haliča-Volinije. Od toga vremena počinje dugi rat Danila Haličkog ([http://www.mfa.gov.ua/mfa/en/publication/content/352.htm Danylo Halytskyi]) i njegovog brata Vasiljka da povrate očev tron. Ovaj rat postaje poznat kao oslobodilački rat, čiji je cilj ponovna uspostava nezavisnosti i teritorijalnog jedinstva Halič-Volinije.
Red 56:
=== Kozaci ===
[[Datoteka:Repin Cossacks.jpg|
=== Rat u 17. vijeku ===
Red 73:
Tokom građanskog rata, koji počinje u Ukrajini u proljeće 1658. godine, njezin je vođa (prvi u njenoj historije) potražio podršku stranih sila, ne da bi državu doveo do nezavisnosti, nego protiv domaće opozicije. Poziva tatarske horde u pomoć protiv kozačkih hetmana M. Pushkara i Y. Barabasha. Odlučuje se ponovno ujediniti s Poljskom. [[16. septembar|16. septembra]] [[1658]]. godine u Hadziachu potpisuju ugovor (''ugoda hadziacka'') ataman (=Hetman) Ivan Vyhovsky sa poljsko-litvanskim komonveltom. Ovime je ataman učinio presedan. Ukrajina je ostala podijeljena. Lijeva obala je ostala orijentirana prema Moskvi, a desna Varšavi.
[[Datoteka:Doroshenko p.jpg|frame|
Izabran je novi hetman Jurij (oko 1641-1685), sin je Bogdana Hmeljcinskog. Ovaj pak potpisuje ugovor u Chudnivsku, prakički tako priznavši valjanost prethodnog. Ovaj ga je potez stajao položaja atamana, kojeg se 1663. morao odreći. Na lijevoj obali Kozaci imaju podršku Tatara, tu je iste godine izabran novi ataman I. Briukhobetskyi (?-1668). Kompletni ukrajinske teritorije tako je podijeljen između dvije države i na dva hetmanata. Lijeva obala i Kijev gravitira Moskvi, desna Poljskoj.
Red 94:
=== Ukrajina u 19. vijeku ===
[[Datoteka:Mychajło Hruszewski.jpg|frame|
U prvoj deceniji 19. vijeka ukrajinski nacionalni kulturni pokret povezan je sa političkim jedinstvom. Mnogi Ukrajinci postaju članovi ruske masonske organizacije, koja proklamira stvaranje 'mudrog društva' ljudi sa jednakim pravima. Stvaraju se tajna društva, orijentirana protiv ruske monarhije. Stanovništvo Lijeve obale potpomaže oslobodilačkom pokretu poljske vlastele od 1830./31. Etnički Ukrajinci, zajedno s [[Poljaci]]ma, ustali su za slobodu Poljske u ustanku od 1863-1864.
Red 110:
''Zapadni Ukrajinci'' poznati su i kao Ruteni ili ponekad Rusini. Ovi su naseljeni na [[Karpati]]ma, to su od zapada prema istoku [[Lemki]] , [[Bojki]] i [[Huculi]] ili Huzuli. Sjeveroistočno od Hucula, u [[Galicija|Galiciji]] i [[Bukovina|Bukovini]], pa do [[Dnjestar|Dnjestra]] na sjeveru žive [[Pokučani]], Huculima su i srodni.
[[Datoteka:ARTS_Veriovka.jpg|
Postoje razlike i u nekim običajima, kao pjevanju 'proljetnih pjesama' zvanih 'ryndzivky'. ''Dolinjani'' su slabo izučena etnička podgrupa. Ostale značajne etničke grupe su i ''Batjuci'' i ''Veresjuci''.
Grupe ''Opoljana'' i ''Podiljana'' naseljene su u Podolju. Među ovima Podiljani nastanjuju istočno Podolje između Dnjestra i Boha. Imaju vlastite posebne običaje i folklor.
Poznata grupa ''Volinjana'' danas više nije homogena, postoje dva srodna tipa, južni od sjeverozapadne Galicije do [[Lutsk]]a i sjeverni koji se širi do Polesja. Volinska je sačuvala mnoge stare pjesme (himne) zimskih festivala, zvanih ''koliadly'', i novogodišnjih pjesama (''ščedrivky''). Najpopularnije volinjansko galzbalo je [[lira]].
[[Datoteka:Okarina1.jpg|mini|
''Sjeverni Ukrajinci'' nastanjeni su u sjevernoj Ukrajini južno od Yaselde i Pripjata na obje obale [[Desna|Desne]] i lijevoj obali Dnjepra. Ovdje su nekada živjeli stari Drevljani i Siverjani. Sjeverni su Ukrajinci sačuvali staru ukrajinsku narodnu kulturu, tek najzapadniji među njima u području Chelma i Podlasja nisu uspjeli da se odupru snažnom pritisku Poljaka i sačuvaju svoj etnički tip. Podlesjani iz Podlesja definitivno pripadaju sjevernom ukrajinskom tipu s kulturnim i etničkim karakteristikama i govore sjevernim dijalektom. Sačuvali su mnogo od svoje starine, od stare šumske kulture i starih običaja iz srednjovjekovnog perioda. Njihovi običaji analogni su onima od Bojka i Hucula s [[Karpati|Karpata]]. Podlesje ima i bogatu usmenu tradiciju i sačuvan velik broj koliadky sa starim temama i mnogo ritualnih pjesama.
Red 129:
''Kuhinja''
[[Datoteka:Korovai Wedding.jpg|
Klasična etnička kuhinja Ukrajinaca sastoji se od jela poznatih u njihovom jeziku kao [[kovbasa]], [[varenyky]], [[holobtsi]], [[kapusta]] i [[boršč]].
Za vrijeme Uskrsa u uskrsnu košaricu stavljaju se bojana jaja 'pysanky'.
|