Sofokle je bio na prilično visokim državnim položajima. U ratu sa Samom bio je član strateškog saveza zajedno s [[Perikle|Periklom]]. Radio je kao diplomat, političar i svećenik. Osnovao je zajednicu za [[Muze]], koja je okupljala najslavnije umjetnike toga doba.
Epitaf mu glasi:
"''Krijem u ovom grobu Sofokla, koji je prvi mjesto stekao tragičkom umjetnošću, najčasniji ukras.''"
Kao i [[Eshil]]a, [[Aristofan]] ga je portretirao u svojim „[[Žabe (komedija Aristofana)|Žabama]]”, a također i Frinih u svojim „Muzama”.
[[Plutarh]] opisuje kako se Sofokle prvi put natjecao i odmah odnio prvu nagradu, a [[Eshil]] je teško podnio taj poraz. Stari izvori tvrde da Sofokle nikad nije bio posljednji u natjecanju, te da je imao dvadesetak pobjeda ([[Eshil]] ih je imao 13, a [[Euripid]] 5, od čega je jedna posmrtna). S „Filoktetom” je također dobio prvu nagradu, a tragedija je značajna po tome što se junak pokušava ubiti na samoj pozornici, što je za tadašnje poimanje tragedije bilo nečuveno.