|
Islamske informativne novine '''Preporod''' su je informativno glasilo Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini. Preporod je jedan od najutjecajnijih listova u Bosni i Hercegovini. Izdavač mu je [[Rijaset]], izlazi dva puta mjesečno u [[Sarajevo|Sarajevu]] i distribuira se na cijelom području Islamske zajednice, kako u [[BiH|Bosni i Hercegovini]] tako i van države sa tiražem preko 20 000.
Intencija lista je da javnosti ponudi sve relevantne informacije vezane za rad organa i ustanova Islamske zajednice, čelnih ljudi, obavijesti o dešavanjima u džematima, medžlisima, muftijstvima, aktuelnostima među [[muslimani|muslimanima]] i ostalim pitanjima od interesa za [[islam]] i muslimane, te pruži informacije o aktuelnostima iz islamskog svijeta. Pored toga, već duži niz godina ovaj list nudi čitaocima autorske radove eminentnih profesora, intelektualaca i znanstvenika. Preporod u Islamskoj zajednici i općenito među muslimanima ima važnu ulogu. Mnogi muslimani, tradicionalno, Preporod smatraju svojim vjerskim listom i redovni su njegovi čitaoci i pretplatnici. Preporod je počeo izlaziti [[1970]]. godine. Glavni i odgovorni urednik je [[Aziz Kadribegović]].
Preporod u Islamskoj zajednici i općenito među muslimanima ima važnu ulogu. Mnogi muslimani, tradicionalno, Preporod smatraju svojim vjerskim listom i redovni su njegovi čitaoci i pretplatnici.
Godine 2010. godine Preporod je obilježio 40 godina svog postojanja. Tom prilikom urednik Kadribegović piše: "Zamišljen kao prvenstveno staleški bilten, a iskoristivši neku vrstu društvenog otopljenja pod utjecajem zapadnih kretanja (studentski protesti u Parizu, sa motom Budimo realni - zahtijevajmo nemoguće!) ali i neke vrste buđenja domaće društvene svijesti i zamaha kulturnih dešavanja kod Bošnjaka (Selimović, Dizdar, Sušić - u književnosti, Berber - u slikarstvu, Šarčević - u filozofiji i dr.) te skorog dobivanja nacionalnosti (Muslimani sa velikim M), “Preporod” se na društvenoj sceni pojavio kao alternativa svoj dotadašnjoj strukturi socijalističkog (ili komunističkog) medijskog izražavanja. Bila je to “bijela vrana” među jatima gotovo identičnih crnih “vrana i gavrana”, čiji je glas bio tako moćan i dominirajući, da se smatralo da će to buduće “ptiče” ostati samo nemoćan pokušaj za- petljan u kučine svojih staleških problema, ograničen, od samog početka svojim djelovanjem (mogao se distribuirati samo i isključivo u džamijama i džamijskim haremima) - dešavalo se, čak, da prenošenje preko ulice kod Begove džamije bude sankcionirano! - a sve pod obaveznim budnim okom dežurnih političkih i policijskih kerbera, koji će svako pomjeranje van, po njima, zadatih ideoloških okvira rigorozno kažnjavati. No, sa prvim brojem, štampanim u 10.000 primjeraka, koji je naprosto razgrabljen, vidjelo se da nagomilanu snagu i latentni zamah koji je isijavao “Preporod” neće biti tako lahko zaustaviti. To tim prije što “Preporod” nije bio samo list različit od drugih listova, već što je on bio neka vrsta zajedničkog muslimanskog, kolektivnog čeda, kojeg su svi željeli ljuljati, uspostavljajući sa njegovim aktivnostima čitav niz drugih vjerskih i kulturno društvenih aktiv nosti (predavanja, takmičenja, debate, zajednički obilasci džemata i džamija, druženja naročito omladine, mevludi, iftari u GH medresi i sl.) tako da se može slobodno konstatirati da je pojava “Preporoda” bio onaj zamajac koji je umnogome ako ne potpuno razbio a ono sigurno pokrenuo koliko vjersku toliko i društvenu žabokrečinu stvarajući neke vitalne egzistencijalne talase, čiji odjeci ili šumovi nisu prestali ni do današnjih dana. U ovom svečanom trenutku, kada iza nas ostavljamo četrdeset godina kontinuiranog izlaženja, sa milionima primjeraka i hiljadama tekstova, sa također preko 2700 saradnika, kada zakoračujemo u petu deceniju njegovog izlaženja, dužnost mi je kao glavnog urednika, koji je na ovoj poziciji blizu 18 godina, ne računajući sav onaj rad u “Preporodu” tokom ranijih perioda, da se zahvalim svima onima koji su, na bilo koji način, makar osmijehom i ohrabrenjem, pomogli da “Preporod” živi i preživi ne samo sve one godine “koje su pojeli skakavci” ili svo ono “mrazno doba”, već i sve one periode naših unutrašnjih i vanjskih slabosti i pokleknuća, naših nedoumica i neizvjesnosti, ali i nesumnjivih perioda radosti i ushićenja što smo radili i što radimo na projektu smisla i našeg ljudskog i vjerskog određenja, naše plemenite namjere u smislu ajeta u zaglavlju da Allah, dž.š., neće promijeniti stanje jednog naroda dok se taj narod ne promijeni, odnosno dok ne promijeni svoj odnos prema Uzvišenom Stvoritelju."
Preporod je počeo izlaziti [[1970]]. godine. Glavni i odgovorni urednik je [[Aziz Kadribegović]].
== Drugi o Preporodu ==
[http://www.preporod.com/ Zvanična web stranica Preporoda] ▼'''Reisu-l-ulema dr. Mustafa-ef. Cerić:''' "Nakon 40 godina dragocjenog iskustva Preporod je sada spreman da ponese teško breme naroda koji hoće da mijenja sebe i svijet oko sebe istinom i pravdom. Preporod je spreman da nastavi nositi moralnu, kulturnu i nacionalnu obnovu bošnjačkog naroda – mr- tvoga da oživi, uspavanog da probudi i zapuštanog da preporodi. Husein ef. Đozo je ozbiljno shvatio svoju reformatorsku ulogu pa je, kao utemeljitelj i prvi glavni i odgovorni urednik, kroz Pre-porod širio islamske reformatorske ideje svojih učitelja Afghanije, Muhammeda Abduhua i Rešida Ridaa.Preporod je bio i ostao svjetlo u mraku neslobode i putokaz u zabludi agresivnog ateizma. Svi učenici Husein ef. Đoze, kojih nije mali broj, su njegovi istinski sljedbenici u oživljavanju, buđenju i obnavljanju moralne, kulturne i nacionalne svijesti kod Bošnjaka muslimana."
[[Kategorija:Islam]]
'''Akademik Enes Karić:''' "Kao i vrijeme Preporoda nakon 1995. godine do danas. Nema sumnje, za temu historije islama i muslimana u Bosni i na Balkanu (tokom tri zadnja desetljeća druge polovine XX vijeka i u ovom prvom desetljeću XXI vijeka), Preporod je primarni i prvorazredni izvor. Prouča- vanje hiljada i hiljada njegovih stranica, pogleda njegovih glavnih urednika, članova redakcije, saradnika i, naravno, čitatelja, itd. tek predstoji kao krupna zadaća, napose u današnjim vremenima kad je i na Zapadu i na Istoku islam postao medijska, politička, strateška, kulturna, civilizacijska... tema, pa i problem, u samoj žiži jedne ogromne industrije javnog i tajnog mijenja."
[[Kategorija:Novine]]
'''Dr. Nevad Kahteran''': Ono što je nedvojbeno jeste njegova uloga u snaženju svijesti o potrebi izgradnje zajedničke države, multikulturnog društva i to bez slijeđenja pomodnih ludila kao što su nacionalšovinizam, kult etničkog i druge vrste prevalirajućih intelektualnih miopija (kratkovidosti) i parokijalnih uskogrudosti u koje smo naprosto uronjeni u regionu Balkana.
'''Senad Pećanin, novinar:''' "Uloga Preporoda je već davno nadišla okvire Islamske zajednice, zbog čega list ima važno i specifično mjesto na bosanskohercegovačkoj medijskoj sceni."
'''Fra Ivan Šarčević:''' Preporod neka unese u naš medijski prostor ono što ne umiju ili se ne usuđuju reći razvlašteni i potčinjeni ljudi a što moćni ne dopuštaju zbog svog oportunizma i probitka. To je ono što su preporodovi urednici i suradnici činili kroz nimalo jednostavna vremena, i po čemu je Preporod prepoznatljiv da se s njime mogu identificirati ne samo muslimani."
▲[http://www.preporod.com/ Zvanična web stranica Preporoda]
|
