Razlika između verzija stranice "Danski jezik"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m Par gresaka u kucanju ispravljeno + dodat je jedan JPG fajl. |
||
Red 36:
Zanimjivo je da u danskom jeziku postoje samo dva padeža: nominativ i genitiv. Uz to se mora navesti da sedam ličnih zamjenica ima i akuzativ, npr: ''hun -hende -hendes'' (ona-nju-njen).
[[Alfabet]] danskog jezika je ustvari [[latinica]] proširena sa slovima æ i ø, a od 1948. i sa slovom å, koje je do tada pisano kao aa. Slova c, q, w, x, i z, koriste se samo u riječima pozajmljenim iz stranih jezika, npr. ''check'', ''quiz'', ''weekend'', ''fax''. Ortografski je nemoguće odrediti izgovor slova, jer se ona izgovaraju na više načina. Danski jezik ima veoma komplikovana pravila izgovora, sa mnogo redukcija, [[glotalni stop]] (''stød''), i 10 [[Samoglasnik|samoglasničkih]] [[fonem|fonema]]. U vokalnom smislu postoji pak 17 zvukova. Slovo "a", npr. zvuči približno kao južnoslavensko "e" u riječi ''sal'' (sala), a opet u riječi ''saks'' (makaze) ono se izgovara kao naše "a". Suglasnika ima 21, onih zvučnih gotovo da i nema. Suglasnici "g" i "d" često se gutaju, ili je pak njihov izgovor nejasan ili mekan. Slovo "r" iza samoglasnika se ne izgovara: ono često produžava samoglasnik ili se mijenja u "å", koje u našem jeziku najviše liči slovu "o".
[[File:Skandynawska klawiatura ubt.JPG|thumb|Slova danskog alfabeta Æ, Ø i Å na tastaturi. Raspored na danskoj tastaturi označen je zelenim slovima Æ i Ø; crvena slova označavaju raspored na norveškim tastaturama, a slova Ä i Ö nalaze se na švedskim i finskim).]]
Mijenjanje [[glagol|glagola]] je jednostavno. U sadašnjem vremenu dodaje se "er" ili samo "r" u svim licima i jednine i množine: ''elsk-er'' (ja, ti, on, ona, ono, mi, vi, oni volimo), ''stå-r'' (...stojimo). U prošlom vremenu dodaje se "ede" ili "te": ''elskede / følte''. Postoji i nepravilno mijenjanje koje sadrži promjenu osnovnog samoglasnika: ''jeg skyder - jeg skød'' (pucam / pucao sam). Ostala vremena nastaju slično kao i na [[engleski jezik|engleskom]]. U slučaju budućeg vremena ili u slučaju perfekta, koriste se pomoćni glagoli: ''jeg vil spise'' (jest ću) - ''jeg har spist'' (jeo sam). "Vil" dolazi od glagola ''ville'' - htjeti, a "har" od glagola ''have'' - imati.
Red 44:
Riječi se često spajaju u duge složene izraze, slično kao u [[Njemački jezik|njemačkom]] jeziku. To znači da je riječnik danskog jezika u principu neograničen, jer se sastavljanjem riječi kreiraju nove riječi. Najobimniji riječnici danskog jezika sadrže oko 200.000 riječi.
Rječnik danskog je pretrpio najviše uticaja od starijih i savremenih njemačkih dijalekata (naročito [[niski njemački]]). U srednjem vijeku danski prima mnoge riječi iz
Od 17. stoljeća veliki broj riječi posuđen je iz [[Francuski jezik|francuskog]], npr: ''affære'' (afera), ''nervøs'' (nervozan), ''genere'' (smetati, remetiti), ''partout'' (apsolutno). Riječi iz [[Engleski jezik|engleskog jezika]] posuđene su mahom u 20. vijeku, npr: ''klub'', ''smart'', ''skippe'', ''okay''. Latinski i grčki takođe su imali uticaja na danski jezik. Izrazi iz ovih jezika su naravno prilagođeni danskom načinu mijenjanja i izgovora, npr: ''præst'' (sveštenik), ''motor'', ''telefon'', ''krise'', ''immun'', ''senil'', ''vital'', ''skrive'' (pisati), ''imponere'', ''cirka'', ''ekstra''.
| |||