Razlika između verzija stranice "Hrvatsko proljeće"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Red 23:
== Uticaj ==
 
Hrvatsko proljeće nakon svoga gašenja imalo je veliki uticaj na [[Josip Broz Tito|Tita]]. Jugoslavenski Ustav bio je promijenjen [[1974]]. na taj način da je ispunio pojedine uvjete Hrvatskog proljeća: dopuštena je opcija secesije narodima Jugoslavije (u Uvodnom dijelu Ustava 1974 <ref>[http://sr.wikisource.org/wiki/%D0%A3%D1%81%D1%82%D0%B0%D0%B2_%D0%A1%D0%BE%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0%D0%BB%D0%B8%D1%81%D1%82%D0%B8%D1%87%D0%BA%D0%B5_%D0%A4%D0%B5%D0%B4%D0%B5%D1%80%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B2%D0%BD%D0%B5_%D0%A0%D0%B5%D0%BF%D1%83%D0%B1%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%88%D1%83%D0%B3%D0%BE%D1%81%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%B8%D1%98%D0%B5_%281974%29 Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (1974)]</ref> u Osnovnom načelu I, rečenicom "Narodi Jugoslavije, polazeći od prava svakog naroda na samoopredjeljenje, uključujući i pravo na otcjepljenje ... ostvaruju i obezbjeđuju ... nacionalnu slobodu i nezavisnost;"), koje je pravo, doduše, cijelim republikama dano tek uz ozbiljno ograničenje (sročeno u Članu 5, stav 3: "Granica Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ne može se mijenjati bez saglasnosti svih republika i autonomnih pokrajina." i kojemu sliči npr. nešto blaže ograničenje u EU, gdje je za izlazak članice iz Unije potrebno dopuštenje 55 posto zemalja članica koje obuhvaćaju najmanje 65 posto stanovnika EU <ref>[http://www.index.hr/vijesti/clanak/dobrodosli-u-europsku-uniju-jednom-kad-udjete-tesko-cete-van/595208.aspx Dobrodošli u Europsku uniju: Jednom kad uđete, teško ćete van!]</ref>), svaka republika imala je svoju autonomnost. Ovim promjenama u ustavu, te kasnijim egzilom mnogih aktivista Hrvatskog proljeća udarilo je klicu novog hrvatskog pokreta za samostalnost. Dolaskom [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] na vlast u Srbiji, demokratskim promjenama u Jugoslaviji, padom [[Berlinski zid|Berlinskog zida]] mnogi proljećari se aktiviraju i vraćaju iz inostranstva, te stvaraju nove hrvatski orijentirane stranke. Godine [[1991]]., 25. juna, ostvaren je, po uvjerenju samo nekih no ne svih proljećara <ref>[http://hrsvijet.net/index.php?option=com_content&view=article&id=17515:mesi-hrvatsko-proljee-nije-bio-pokret-za-neovisnost-&catid=1:politika&Itemid=9 Mesić: Hrvatsko proljeće nije bio pokret za neovisnost ]</ref>, konačni cilj Hrvatskog proljeća, osamostaljenje Hrvatske, koja je, uz tvrdnju da se ima pravo legalno otcijepiti i postati slobodna, morala braniti svoju slobodu na ratištu u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]].
 
== Vanjski linkovi ==