Razlika između verzija stranice "Pomoć:Uređivanje"
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Uklanjanje cjelokupnog sadržaja stranice |
mNo edit summary |
||
Red 1:
'''<big>MUZEOLOGIJA</big>'''
* '''1. UVOD'''
*
* Suvremena informacijska infrastruktura stvorila je gotovo idealne mogućnosti za konverziju muzejskih tekstualnih i vizualnih izvora. Digitalizacija muzejske građe, muzejskog predmeta i muzejske dokumentacije logičan je odgovor zahtjevu za otvorenošću i pristupačnošću baštine. Muzeji više ne moraju biti gotovo zatvorena skladišta rijetkih i važnih predmeta/znanja već je omogućena elektronička pristupačnost cjelokupnoj muzejskoj građi. Svjedoci smo, a i sami u tome sudjelujemo, golemog proširenja muzejskih sadržaja na najvećoj globalnoj mreži webu. Riječ je o različitim kategorijama i kvalitetama podataka koji se nude putem novih tehnologija, ovisno o politici muzeja, tehničkim i financijskim mogućnostima ili pak široj viziji kulturnih napora određene sredine. Ubrzanim razvojem informacijske tehnologije u posljednjih nekoliko godina povećala se propusnost računalnih mreža te mogućnosti i snaga računala i opreme za digitalizaciju, stoga su računalne slikovne datoteke postale lako dostupan medij za pohranu i distribuciju vizualnih informacija, a višekorisnički sustavi za pristup i upravljanje vizualnim zbirkama isplativi. U akademskoj a i široj zajednici upravo su muzeji kao jedan od značajnijih izvora i pružatelja takve vrste sadržaja.
* '''2. MUZEOLOŠKE FUNKCIJE'''
*
* Muzeološke funkcije nameću se kao prikladna podloga za promišljanje uloge dokumentacije upravo stoga što kao jedno od metodoloških uporišta muzeologije najviše dolaze do izražaja u muzeju kao instituciji, dakle u provođenju aktivnosti zaštite, istraživanja i komuniciranja muzejske građe. Dokumentacija je nezaobilazni pratitelj provođenja muzeoloških funkcija: od dokumentiranja stanja predmeta te konzervatorskih i restauratorskih postupaka i zahvata, bilježenja spoznaja stečenih tijekom istraživanja, do dokumentiranja izložbi i drugih komunikacijskih oblika. Ključna je uloga dokumentacije u zaštiti značenja muzejskog predmeta. Značenje se dokumentira ponajprije bilježenjem interpretacije vrijednosti i značenja predmeta, zatim dokumentacijom muzealnosti (kao jedinstva materijala, oblika i značenja pojedinog muzejskog predmeta) ili onih značajki koje su očitane u predmetu i po kojima se smanjuje polje njegove muzealne nadređenosti, a povećava polje muzealne određenosti. Dokumentacija nije vezana samo za zaštitu značenja. Dokumentacija nam može pomoći i u zaštiti materijala ili tvari od koje su muzejski predmeti načinjeni. Uz analitičko bilježenje vrsta materijala i njihovih odnosa u materijalnoj strukturi predmeta, važno nam je i vizualno dokumentiranje materijalne strukture, precizne snimke karakterističnih detalja te eventualnih tragova raznih vrsta oštećenja (napuknuća, djelovanja korozije). Takva je dokumentacija ključna za pripremu i izvođenje konzervatorskih i restauratorskih postupaka i njihov je nezaobilazni pratitelj.
* '''3. MUZEOLOGIJA'''
*
* Muzeologija se, povijesno gledano, razvila od praktičnih uputa kako skupljati, čuvati, proučavati i izlagati predmete, a s vremenom je došla do pitanja značenja i smisla, interpretacije i koncepcije. Muzeolog Petar van Mensch definirao je muzeologiju kao znanost koja se bavi istraživanjem selekcije, održavanja i pristupa materijalnim očitovanjima kulture i prirode, koja se čuvaju u institucijama u cilju istraživanja, odgoja i rekreacije. Danas je muzeologija nadišla okvire institucija, materijalne kulture i znanstvenosti. Prof. dr. sc. Tomislav Šola predlaže promjenu naziva muzeologije u heritologiju ili mnemozofiju jer je došlo do vrijednosnog pomaka u teorijskom pristupu. Raste potreba za heritologijom kao općom teorijom baštine to jest transdisciplinarnom teorijom cjelovite baštine koja služi razumijevanju nastanka i svrhe baštine, te oblika djelovanja i poslanja struke. Heritologiju definira kao cjelinu općih principa, postavki i teorema upotrjebljenih za objašnjenje fenomena baštine, institucija baštine, njihove prakse i poslanja, te uloge baštine u suvremenom društvu. Također ističe kako je cilj heritologije upotreba baštine u kontinuiranju identiteta i kako heritologija tumači baštinu kao neophodnu mudrost potrebnu za kvalitetan razvoj suvremenog društva.
* Upravo uloga baštine u suvremenom društvu i njezin utjecaj na održivi razvoj, te razvijanje svijesti kod ljudi da je važno očuvati baštinu za budućnost i gledati muzej kao način na koji možemo mijenjati sredinu u kojoj živimo jesu glavna polazišta inicijativa koje pokreće muzeologija.
*
* '''ZAKLJUČAK'''
*
*
*
* U ovom radu se govori o muzejskoj vizualnoj dokumentaciji, njezinoj ulozi u cjelokupnoj muzejskoj dokumentaciji te o mogućnostima njezine primjene u muzejima, s ciljem opisivanja sadašnjeg stanja, upozoravanja na postojeće probleme te naznačavanja smjernica budućeg razvoja. Obrađeni su ključni pojmovi i problemi vizualne dokumentacije te njezina uloga u provođenju muzeoloških funkcija. Dakle, muzejska vizualna dokumentacija je važna smjernica za akademsku zajednicu prilikom posjeta muzeja i pokazuje nam promjene nekih odrednica, zadaća nastalih novim oblicima, obrade, pohrane i distribucije u računalnom okruženju.
*
'''LITERATURA:'''
- Zgaga, Višnja; Muzeologija 40, Zagreb, 2003.
Internet literatura:
-[ http://www.scribd.com/doc/36430280/Muzeologija-ver-1-1-teorija]
-[ http://www.kontraakcija.hr/hr/kontraakcija-/muzeologija]
| |||