Razlika između verzija stranice "Veliki muftija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m pravopis i podnaslovi, djelimično obrađeno |
||
Red 1:
{{Preuređivanje}}{{Nedostaju izvori}}
'''Reisu-l-ulema''' je titula vjerskog poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana porijeklom iz BiH koji su u dijaspori. Titulu reisu-l-uleme su obavljali:▼
▲'''Reisu-l-ulema''' je titula vjerskog poglavara muslimana u Bosni i Hercegovini i muslimana porijeklom iz BiH koji su u dijaspori.
* [[Mustafa Hilmi ef. Hadžiomerović]] ([[1882]]-[[1893]])
Line 31 ⟶ 16:
* [[Jakub ef. Selimoski]] ([[1991]]-[[1993]])
Sadašnji
== Razvoj institucije Rijaseta ==
Pitanje unutrašnje duhovne organizacije muslimana na ovim prostorima nije se postavljalo sve do okupacije BiH od strane Austro-Ugarske 1878.godine. Otomanska Imperija je bila uređena na principu islamskog halifeta koji je u Turskoj državi doživio neke značajne promjene. ▼
▲Pitanje unutrašnje duhovne organizacije muslimana na ovim prostorima nije se postavljalo sve do okupacije BiH od strane Austro-Ugarske [[1878]]. godine. Otomanska Imperija je bila uređena na principu islamskog halifeta, koji je u Turskoj državi doživio neke značajne promjene.<ref>Muhamed Salkić, Štatut i ustavi islamske zajednice do 1945.godine, Takvim, strana 339, "El Kalem" Sarajevo 1998. godina</ref>
U osnovi halifi, u islamskoj državi, pripada državna i vjerska vlast. Međutim, u Otomanskoj Imperiji po prvi put u istoriji Islama dolazi do odvajanja države i vjere i to putem uspostavljanju funkcije ŠEJHUL ISLAMA. U početku to nije bilo tako izraženo, ali je za sigurno "otvorilo vrata" daljnoj podjeli koja se nastavila ne samo u političkom nego i u kulturnim, obrazovnim i drugim pravcima. ▼
Turski sultani zadržavaju funkciju halife zajedno sa funkcijama državnosti i vojskovođe. Dok " Šejhul Islama" (starješina islama, učenjak-islama ili je možda najbolji naziv čuvar islama) ima pravo veta na Sultanove odluke u koliko su u suprotnosti sa Kur-anom i Hadisom (postupkom Poslanika a.s).▼
▲U osnovi halifi, u islamskoj državi, pripada državna i vjerska vlast. Međutim, u Otomanskoj Imperiji po prvi put u
▲Turski sultani zadržavaju funkciju halife zajedno sa funkcijama državnosti i vojskovođe. Dok "
3.a.s.- Alejhi Selam - u prevodu znači sa arapskog znači: “Neka je Allahov mir na njega (Poslanika Muhameda).
Prema islamskoj tradiciji Muslimani su dužni da nakon izgovaranja Poslanikova imena dodaju ovu frazu
Sultan nije smio ili, možda, nije htio da obavi bilo kakvo djelovanje
Okupacijom BiH od strane Austro-Ugarske 1878.godine prestala je dotadašnja vlast i prekiniti su dotadašnji kontakti sa Carigradom, Međutim, taj proces nije bio ni lahk ni brz. Većina Muslimana kao i porota nisu bili za ideju stvaranja Islamske vjerske zajednice, kao ni za ideju o tome da oni iz svojih redova izaberu svig vjerskog poglavara i time se odvoje od Carigradskog Šejhul-Islama. Mada im je to više puta bilo "predlagano" od strane Austro-Ugarskih vlasti. Prvi put to primječujemo u instrukcijama koje je primio Josip Filipović, komandant jedinica koje su izvršile okupaciju BiH od Beča, a u kojima je stajalo kako je bilo poželjno da se Bošnjačka ovisnost u vjerskim stvarima od Šejh-l-Islama prekine, međutim, treba se napraviti tako da izgleda kao njihova samoinicijativa.<ref>Prof. dr. Omer Nakičević, "Istorijski razvoj institucije Rijaseta", str. 9, Sarajevo 1996. godine.</ref>▼
▲'''Od 1878. do 1918.godine'''
▲Okupacijom BiH od strane Austro-Ugarske 1878.godine prestala je dotadašnja vlast i prekiniti su dotadašnji kontakti sa Carigradom, Međutim, taj proces nije bio ni lahk ni brz. Većina Muslimana kao i porota nisu bili za ideju stvaranja Islamske vjerske zajednice, kao ni za ideju o tome da oni iz svojih redova izaberu svig vjerskog poglavara i time se odvoje od Carigradskog Šejhul-Islama. Mada im je to više puta bilo "predlagano" od strane Austro-Ugarskih vlasti. Prvi put to primječujemo u instrukcijama koje je primio Josip Filipović, komandant jedinica koje su izvršile okupaciju BiH od Beča, a u kojima je stajalo kako je bilo poželjno da se Bošnjačka ovisnost u vjerskim stvarima od Šejh-l-Islama prekine, međutim, treba se napraviti tako da izgleda kao njihova samoinicijativa.
Nakon što je ova inicijativa doživljela neuspjeh isto je pokušao i grof Andrašij koji je to pokušao 21.05.1878.godine posredstvom zajedničkog ministarstva finansija i zemajskog poglavara u BiH. Ovaj grof kako to bilježi prof.dr. Omer Nakičević kao "najveći željeni cij" postavja "dobrovoljno" otcjepjenje muslimana od Carigradskog Mešihata
Line 96 ⟶ 74:
13. Mehmed Salkić op. cit 340-341
Na čelu muftijstva je muftija kojeg postavlja zemaljska vlada. Izabranome reisu-l-ulemi menšuru je davao kalifa, odnosno šejhul-islam.
Line 115 ⟶ 92:
Slično planu koji su proveli Austrougari u BiH Srbi su nastavili sa daljim cijepljenjem i slabljenjem muslimanskog tkiva na ovim prostorima to je očito iz ovog člana u kome se djelovanje Islamske zajednice ograničava samo na BiH.
▲'''Od 1918 do 1929.godine'''
Poslije formiranja Kraljevine SHS nastupio je za muslimane veoma težak period koji se po nekima smatra periodom najlošije organizacije Islamske zajednice u BiH. Razloge za ove slabosti neki su pokušali tražiti u navodno slabom upravnom sistemu propisanom štatutom iz 1909.godine. Međutim, pravi razlog pojavi ovih slabosti treba tražiti u promjenjenim poslijeratnim okolnostima i duhovnim pomjeranjima koja su bila ozbiljno zahvatila muslimane. Na to ukazuje i činjenica da su vakufsko mearifski organi, dok su u njima bili čestiti i pošteni muslimani dobro funkcionisali. Nije, dakle, bio u pitanju kvalitet normi nego kvalitet ljudi.
Line 144 ⟶ 118:
20. Mustafa Spahić op. cit 407
▲'''Od 1929 do 1941.godine'''
Umjesto da realizira obečanja data Sen-@ermenskim ugovorom vladajući režim ubrzo nakon šestojanuarske diktature 1929.godine dolazi na ideju da u potpunosti centralizira i stavi pod svoju upravu i ono malo autonomije što je ostalo muslimanima od štetuta iz 1909.godine. Ovaj za velikosrpstvo bitan posao povjeren je ministru pravde dr. Milanu Srškiću u čiji su resor i potpali i vjerski poslovi.
Line 172 ⟶ 143:
U periodu Šestojanuarske diktature bilo je izvjesnih rezultata u radu Islamske zajednice. Tako je početkom 1933.godine Vrhovno Islamsko starješinstvo pokrenulo svoje službeno glasilo pod nazivom "Glasnik Vrhovnog starješinstva Islamske vjerske zajednice Kraljevine Jugoslavije", koji i danas izlazi u nešto izmjenjenom obliku. Ulema-međlisa je dovršila preobrazbu i napravljen je iskorak na planu štampanja knjiga. U ovom periodu Islamska zajednica održava veze sa muslimanima u islamskom svjetu. Delegacija Islamske zajednice iz Jugoslavije učestvuje u radu Sveislamskog kongresa 1931.godine u Jerusalemu, kao i na kongresu evropskih muslimana 1935.godine u @enevi.
Raspad šestojanuarskog režima u Kraljevini Jugoslaviji najavljivao je nešto povoljnu situaciju za Islamsku zajednicu. Tome je u mnogome doprinosio stav uglednog bošnjačkog političara dr. Mehmeda Spahe, koji je ulazak u JMO u koalicionu vladu sa Stojadinovičem i Korošcem uvjetovao revizijom zakonskih propisa o pravnom položaju Islamske vjerske zajednice i njenog Ustava, te vraćanje sjedišta reisu-l-uleme iz Beograda u Sarajevo. Sve je ovo utjecalo da je nadležno tjelo Islamske zajednice 25.marta 1936.godine donijelo novi USTAV ISLAMSKE VJERSKE ZAJEDNICE KRALJEVINE JUGOSLAVIJE, koji je od kralja potpisan 24.oktobra 1936.godine. Ovim je dotadašnji Zakon i Ustav stavljen van snage. Prije toga još 14.marta 1936.godine penzioniran je reisu-l-ulema Ibrahim ef. Maglić. Nakon što je Ustav donešen za prvog naibu-reisa (zamjenik reisu-l-uleme) sa sjedištem u Beograduizabran je profesor Salih Safet Bešić.
Ustavom vjerske zajednice iz 1936.godine ukinuta su muftijstva, dvojstvo u organizaciji Islamske vjerske zajednice sa dva Ulema - međlisa i dva Vakufsko - mearifska vijeća i dvije vakufske direkcije. Umjesto toga ustav je definirao formiranje jednog Uleme-međlisa neposredno uz reisu-l-ulemu i jedinstvene direkcije vakufa za cijelu državu, te je općenito ojačao ulogu laičkog faktora u upravi i poslovima Islamske vjerske zajednice.
Tokom 1937.godine obavljeni su izbori za vakufski sabor i članove Izbornog tijela za izbor reisu-l-uleme. ^lanovi sabora nisu mogli biti aktivni službenici Islamske zajednice. Izabrano tijelo za izbor reisu-l-uleme se sastalo 26.aprila 1937.godine prema Ustavu između trojice kandidata izabran je Fehim ef. Spaho za reisu-l-ulemu Kraljevine Jugoslavije. Dužnost reisa Fehim ef. Spaho je primio 6. maja od prvog naiba Bašića, a svećano ustoličenje i predaja mešure obavljeni su u Carevoj džamiji u Sarajevu, devet juna 1938.godine. U ovom periodu mnogo je urađeno na unapređenju sistema školstva koje je bilo pod nadzorom Islamske vjerske zajednice.
Line 180 ⟶ 151:
26. Mustafa Spahić op. cit 410
U aprilu 1941. godine Bosna i Hercegovina se našla u sastavu fašističke nezavisne države Hrvatske. U tom periodu ulogu reisu-l-uleme za područje Jugoslavije obavljao je Spaho. I pored činjenice da je Kraljevina Jugoslavija doživjela svoj slom Islamska zajednica je nastavila upravljati prema zakonima i Ustavima Islamske vjerske zajednice iz 1936.godine. Protivnici Spahe i ovog Zakona i Ustava na čelu sa Hakojom Hadžičem kome je, zajedno sa fratrom Božidarom Bralom povjerena civilna uprava u Bosni i Hercegovini nastojali su izmjeniti Ustav, Zakon i prisiliti Spahu na ostavku.▼
▲'''Od 1941 do 1945. Godine'''
▲U aprilu 1941.godine Bosna i Hercegovina se našla u sastavu fašističke nezavisne države Hrvatske. U tom periodu ulogu reisu-l-uleme za područje Jugoslavije obavljao je Spaho. I pored činjenice da je Kraljevina Jugoslavija doživjela svoj slom Islamska zajednica je nastavila upravljati prema zakonima i Ustavima Islamske vjerske zajednice iz 1936.godine. Protivnici Spahe i ovog Zakona i Ustava na čelu sa Hakojom Hadžičem kome je, zajedno sa fratrom Božidarom Bralom povjerena civilna uprava u Bosni i Hercegovini nastojali su izmjeniti Ustav, Zakon i prisiliti Spahu na ostavku.
27. Husejn ^epalo “Gimnazija “ Bugojno Status Islamske vjerske zajednice u NDH, 1998.godine
Line 207 ⟶ 175:
31. Mustafa Spahić op. cit 411-412
▲'''Od 1945 do 1993.godine'''
Nakon završetka II svjetskog rata svi muslimani na tlu tadašnje FNRJ, a kasnije SFRJ našli su se u potpuno novom državno-pravnom i ideološko-političkom okviru čija je osnovna intencija i cilj bila izgradnja komunizma preko ateizma, oduzimanje imovine i oduzimanje države i religije. Svi organizirani oblici i kolektivno legitimni likovi Bošnjaka svedeni su na Islamsku zajednicu. Glavni ciljevi komunističke vlasti prema Islamskoj zajednici bili su: odvojiti Islamsku zajednicu od države i politike, a državu i politiku zbog značaja i uticaja vjere na ljude, nikada ne odvajati od Islamske zajednice. Konkretna posljedica ovakve politike bila je ukidanje obavezne vjernauke u osnovnim i srednjim školama, te ukidanje šerijatskih sudova. Politika ukidanja privatne imovine i njezino podrušavanje i podržavljenje u cilju razvoja privrede, poljoprivrede i urbanizacije potem agrarne reforme, nacionalizacije i eksproprijacije dotadašnjih vlasnika u korist države imat će za posljedicu da Islamska zajednica ostane skoro i bez pokretne i nepokretne imovine, čime su njena dotadašnja višestoljetna egzistencijalna osnova i izvor materijalnih prihoda potpuno dovedeni u pitanje. U cilju opstanka, Islamska zajednica je morala tražiti nove izvore finansiranja i materijalnog izdržavanja. Osuđena od komunističkog režima na odumiranje ona je bila prisiljena na samofinansiranje. Ma kako je to u početku bilo teško ili se činilo nemoguće, takav način izdržavanja Islamske zajednice (kroz redovne dobrovoljne priloge vjernika) jačao je islamsku svjest u svakom vjerniku i povačao njihov interes i angažman u aktivnostima Islamske zajednice. Taj angažman rezultiraće hiljadama džamija koje su na novo sagrađene, ali samo u selima zato što je skoro nemoguće bilo dobiti dozvolu za gradnju novog vjerskog objekta u gradu. Islamska vjerska zajednica je bila potiskivana iz javnog života koliko je bilo moguće, tako da su vjersko-humanitarne institucije, nakon što je Islamska zajednica ostala bez vakufske imovine, izgubile svoju namjensku funkciju. Ovaj čin je od kolektivnog darovatelja Islamske zajednice pretvorio u kolektivnog primaoca. Kako je komunistička vlast preuzela brigu i organizaciju obaveznog osnovnog školovanja za sve građane, to su neke niže okružne medrese, koje su dotad bile nadomjestak općem obrazovanju muslimana, ostale bez svoje funkcije. Velik broj medresa je zatvoren tako da je u BiH ostala samo Gazi Huseinbegova medresa. Otežanom radu Islamske zajednice doprinio je odlazak stručnih kadrova iz Islamske u društvene zajednice, te hapšenje imama. Rat je, također, odnio veliki broj života bošnjačkih alima (učenjaka). Nove okolnosti su dovele do izmjena u dotadašnjem radu Islamske zajednice. Neki objekti Islamske zajednice bili su proglašeni zajedničkim kulturnim nasljeđem Jugoslovenske zajednice naroda i narodnosti, što je imalo za posljedicu
Line 230 ⟶ 196:
Po ovom zakonu mešihat je izvršni organ Sabora Islamske zajednice. Najviše predstavničko tijelo Islamske zajednice u državi je vrhovni Sabor i broji 46 članova koji se biraju tako što ih delegiraju sabori u Sarajevu, Prištini, Skoplju, Podgorici i Zagrebu. Izvršni organ vrhovnog Sabora je Rijaset, čije je sjedište u Sarajevu i koji ujedno predstavlja vjersko jedinstvo pripadnika Islamske zajednice u cjelosti.
== Reference ==
{{Reference}}
[[Kategorija:Islam]]
| |||