Razlika između izmjena na stranici "Filatelija u Bosni i Hercegovini"

U periodu Federativne narodne republike Jugoslavije ne postoje posebna izdanja u BiH, ali se počevši od ranih pedestih godina 20. vijeka pojavljuju motivi bosanskohercegovačkih gradova na markicama.
Postoje i izdanja sa narodnim nošnjama, danom ustanka, grbom i zastavom, ali su to najčešće izdanja za svih šest republika Jugoslavije. Značajna su i česta izdanja povodom Dana oslobođenja Sarajeva, kao i poznatih ličnosti iz historije. Tipično za ta izdanja je da [[Historija Bosne i Hercegovine|historija BiH]] iz perioda [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] nije mnogo zastupljena, dok je u drugim republikama to bio čest motiv. Također ni poznate osobe (poput književnika) iz osmanlijskog doba nisu nalazile mjesto na markama, mada su pisale o bh. narodu, čak i na tadašnjem narodnom jeziku. Običaji ili [[tradicija]] naroda iz BiH nisu se mnogo posmatrali s tog gledišta, osim ako bi to bilo povezano sa državama [[Srbija|Srbijom]] ili [[Hrvatska|Hrvatskom]], bilo iz srednjeg vijeka, bilo iz vremena osmanlijske vladavine.
 
Posebna izdanja su postojala samo na tzv. [[doplatne marke|doplatnim markama]], ali je to bilo najčešće vremenski ograničeno. Motivi su bili zajednički, tako da se ne može govoriti o [[lokalne marke|lokalnim markama]], kao naprimjer u vremenu pred kraj rata od 1944. do 1945. godine, koje su vrijedile samo na ograničenom području do uspostavljanja zajedničke pošte.
 
Serija iz 1980-ih godina koja je izdata povodom [[14. zimske olimpijske igre|14. zimskih olimpijskih igara u Sarajevu]], prikazuje motive Sarajeva, [[sport]]ske terene, sportiste, kao i amblem Olimpijade, jedan je od interesantnijih pokušaja jugoslavenske pošte da se približi svjetskim standardima. Serije se kreću u tiražu do 1.000.000 primjeraka.
===Doplatne marke===
Posebna izdanja su postojala samo na tzv. [[doplatne marke|doplatnim markama]], ali je to bilo najčešće vremenski ograničeno. Motivi su bili zajednički, tako da se ne može govoriti o [[lokalne marke|lokalnim markama]], kao naprimjer u vremenu pred kraj rata od 1944. do 1945. godine, koje su vrijedile samo na ograničenom području do uspostavljanja zajedničke pošte.
Doplatne marke su se izdavale u korist humanitarnih organizacija, povodom Dječije nedjelje, sedmice borbe protiv tuberkuloze, olimpijske sedmice, Nedjelje solidarnosti, Mediteranskih igara u Splitu, Svjetskog prvenstva u stonom tenisu u Novom Sadu, nedjelja borbe protiv raka i sl. Skoro na svim doplatnim markama je bilo ime države, mada je izašlo i nekoliko izdanja bez imena države, samo sa povodom izdavanja. Marke su bile obavezne, a isprva su vrijedile kao franko i porto marke, te se 70-tih godina pojavljuju samo kao franko marke. Period upotrebe, kao i nominalne vrijednosti su kod nekih izdanja bili različiti po republikama [[SFRJ]], pa je time moguće ustanoviti, u kojoj je od republika marka bila u opticaju.
 
==Doba samostalne Bosne i Hercegovine==