Razlika između verzija stranice "Immanuel Kant"
| [nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
dio koji nema ni interwiki ni izvora ni afrikata, pa ga prebacujem na razgovor ako nije problem |
m Poništene izmjene koje je napravio 80.65.75.55 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao Xqbot |
||
Red 29:
Kant je dao svoje mišljenje o ''estetici'' u svojoj knjizi "Kritika rasudne snage" ili "Kritika moći suđenja" (''Kritik der Urteilskraft'', 1790). U Kantovoj terminologiji estetika se ne odnosi na filozofiju umjetnosti, već se odnosi na nešto čulno ili osjetilno. Kant tvrdi da je doživljaj ljepote zasnovan na bezinteresnom sviđanju oblika umjetničkog djela. Lijepo je ono što se svima bez interesa nameće kao takvo.
Za Kanta drzava treba da bude drzava slobode. Njezin cilj je da omoguci pojedincima da zive kako zele ,unutar privatne sfere,u koju se niko ne moze umijesati.
Ona se korenito suprostavlja despotskoj drzavi,a narocito pokroviteljskoj drzavi koja tezi da utvrdjuje i ostvaruje srecu svojih podanika,ako treba i protiv njihove volje,a u svakom slucaju ne vodeci racuna o njihovoj moralnoj i politickoj svijesti.
Kako istice Andre Tosel, kantovska pravna drzava razdruzuje politicki autoritet od domaceg autoriteta oca nad djecom,domacina nad poslugom,despota nad kmetovima.
No glavni nacin da se izbegne despotizam jest dioba vlasti.Kant je ne razumijeva kao medjusobnu nazavisnost vlasti.Naprotiv,zakonodavna,izvrsna i sudska vlast su uskladjene i jedna drugoj podredjene na nacin da u svim okolnostima moze preovladati volja naroda
.
Drzava (civitatis ) jest ujedinjenje mnostva ljudi pod pravnim zakonima.
Svaka drzava se sastoji od tri vlasti ujedinjenu u trostrukoj osobi(trias politica):
suverena vlast u osobi zakonodavca,izvrsna u osobi vladaoca i pravosudna u osobi suca.
Zakonodavna vlast moze pripadati samo ujedinjenoj volji naroda. Jer od nje treba da proizlaz svekoliko pravo,da ta vlast nikom ne smije nanijeti nepravdu.
Posljedicna tome samo saglasna i ujedinjena volja svih,ukoliko svako odlucuje istu stvar za sve dakle samo univerzalno ujedinjenja volja naroda moze biti zakonodavna.
Clanovi jednig takvog drustva(societas civilis) tj. jedne drzave,ujedinjeni radi zakonodavstva zovu se gradjani(cives) a pravna svojstva su: zakonska sloboda da se pokoravaju samo onim zakonima koje su dale svoj pristanak, gradjanska jednakost koja se za svakoga sastoji u tome da u narodu priznaje kao visega od sebe samo onoga nad kojim ima moralnu moc da mu nametne obaveze koje i ovaj ima nad njim;trece,svojstvo gradjanske nezavisnosti koje lezi u cinjenici da svoje postojanje i ocuvanje ne duguju samovolji nekog drugog u narodu,vec vlastitim pravima i snagama kao clanova zajednice i da ih u pravnim stvarima ne moze predstavljati niko drugi.
Ove tri vlasti jesu dostojanstva.One sadrzavaju odnos izmedju nekog opsteg suverena i mnostva pojedinca tog istog naroda promatranog kao podanik,to jest odnos izmedju onog koji zapovijeda(imperans) i onoga koji se pokorava(subditus).
Cin kojim se narod sam konstitura u drzavu u pravom smislu rijeci jest prvobitni ugovor prema kojem svi u narodu odustaju od svoje izvanjske slobode da bi je odmah povratili kao clanovi zajednice, i ne moze se reci da je covek u drzavi zrtvovao jedan deo svoje prirodne izvanjske slobode u neku svrhu,vec je on potpuno napusto divlju i bezakonitu slobodu da bi u nekoj zakonitoj zavisnosti pronasao svoju slobodu,neumanjenu jer ta zavisnost,proizlazi iz njegove vlastite zakonodavne volje.
Tri vlasti su dakle, prvo u odnosu jedne prema drugima kao isto toliko moralnih osoba (potestates coordinate) sto znaci da svaka cini dopunu drugih dviju kako bi se ustanovljavanje drzave dovelo do potpunosti ( complementum ad sufficientam.);ali
drugo,one su isto tako jedna drugoj podredjene(subordinate), tako da nijedna ne moze pomazuci drugoj, prisvojiti njezinu funkciju vec ima svoje vlastito nacelo, to jest svaka zapovjeda u svojstvu posebne osobe no ipak podrgavajuci se uslovu koji predstavlja volj jedne vrhovne osobe;
trece,objedinjavanjem ta dva odnosa one svakom podaniku dodjeljuju njegovo pravo.
Vladalac drzave (rex,princeps) je osoba (moralna ili fizicka) kojoj pripada izvrsna vlas(potestas executoria): on je agent drzave koji postavlja duznosnike,propisuje narodu pravila prema svako u toj drzavi moze,u skladu sa zakonom,nesto stci ili sacuvati ono sto je njegovo. Posmatran kao moralna osoba,on se zove upravno vijece,vlada
.Zapovedi koje on daje narodu,duznosnicima i njihovim predpostvaljenima(ministrima) cija je duznost upravljanje drzavom,jesu odredbe(a ne zakoni),jer se odnose na odluke u pojedinim slucajevima i daju se kao opozive.
Suveren naroda(zakonodavac)ne moze dakle u isto vrijeme biti i vladalalac,jer je vladalac podvrgnut zakonu i posrestvom zakona obavezan je nekome drugom suverenu. Suveren moze vladaocu oduzeti moc,svrgnuti ga ili reformirati njegovu upravu,ali ga ne moze kazniti.
Ni suveren drzave ni vladalacne mogu suditi,vec samo imaju moc da postave suce koji du duznosnici. Narod sam sebi sudi posredstvom onih gradjana,koji su slododnim izborom posebno iminovani u tu svrhu kao njegovi predstavnici,i to jos odredjenije za svaki sudski akt posebno.Presuda je pojedinacan akt javne pravde koji izvrsava neki drzavni upravitelj(sudac ili sud) prema podaniku, to jese nekome ko pripada narodu i posljedicno tome nema nikakve moci,i koji akt se sastoji da mu se prizna ono sto je njegovo.
Dakle jedino narod moze suditi svakome od njih koji mu pripadaju, makar to bilo na posredan nacim,zahvaljujuci svojim predstavnicima koje sam postavlja(porota).
== Osnovna terminologija Kantove filozofije ==
| |||