Razlika između verzija stranice "Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 2:
[[Datoteka:Coat of arms of Azerbaijan SSR.png|mini|desno|Grb Azerbajdžanske SSR]]
 
Azerbejdžanska Sovjetska Socijalistička Republika ([[Azerbejdžanski jezik|azerbejdžanskiaze.]]. ''Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası''; [[Ruski jezik|ruskirus]]. ''Азербайджанская Советская Социалистическая Республика'') je bila jedna od republika koje su sačinjavale [[Sovjetski Savez]]. Ustanovljena je [[28. april]]a [[1920]]. godine, pod imenom Azerbejdžanska SSR. Od [[12. mart]]a [[1922]]. do [[5. decembra]] [[1936]]. godine bila je republika unutar [[Transkavkaska SFSR|Transkavkaske SFSR]], zajedno sa [[Jermenska SSR|Jermenskom]] i [[Gruzijska SSR|Gruzijskom SSR]]. [[Azerbejdžan]] je istupio iz SSSR-a [[25. decembra]] [[1991]]. godine.
 
== Istorija ==
Red 25:
Među Azerima je vladalo uverenje da će se dva Azerbejdžana uskoro ujediniti, ali je pod pritiskom Zapadnih sila Crvena armija morala da se povuče iz severnog Irana. Iranska vlada je uspostavila vladu nad iranskim Azerbejdžanom do kraja [[1946]]. godine, a članovi Narodne vlade sklonili su se u Azerbejdžansku SSR.
 
Od [[1950te|1950-ih]] godina, u Azerbejdžanskoj SSR potaknut je period ubrzane urbanizacije i industrijalizacije. Međutim, od [[1960te|1960-ih]] opala je važnost azerbejdžanske naftne industrije, delimično zbog intenzivnije prerade nafte u ostalim regionima Sovjetskog Saveza. Još jedan od problema bio je rast tenzija između Jermenaca i Azera oko [[Nagorno-Karabah]]a. Moskva je zbog toga na čelo Azerbejdžanske KP [[1969]]. godine postavila [[Hejdar Alijev|Hejdara Alijeva]]. Alijev je bio uspešan u poboljšanju ekonomskih uslova i odnosa između Azera i Jermenaca. Nakon pokretanja [[Perestrojka|Perestrojke]], Alijev se protivio [[Mihail Gorbačov|Gorbačovljevim]] reformama, nakon čega ga je ovaj prisilno penzionisao.<ref>http://lcweb2.loc.gov/cgi-bin/query/r?frd/cstdy:@field%28DOCID+az0021%29</ref>
 
Etničke tenzije potakle su osnivanje brojnih opozicionih organizacija, od kojih je najznačajnija bila Narodni Front Azerbejdžana. Međutim, u organizaciji je kraja [[1989]]. godine došlo do rascepa između modernista i konzervativnih islamista. Rascep je uzrokovao nasilje usmereno protiv Jermenaca, zbog čega je Sovjetska armija upućena da smiri stanje. Nemiri su kulminirali nakon što su sovjetski vojnici u suzbijanju nereda ubili 132 demonstranta u [[Baku]]u, [[20. januar]]a [[1990]]. godine.