Razlika između verzija stranice "Ćirilo i Metodije"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m Poništene izmjene koje je napravio 79.101.209.27 (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao EmausBot
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Cyril and Methodius.jpg|thumb|right|Ćirilo i Metodije]]
'''Ćirilo (Konstantin) i Metodije''' su dva su brata porijeklom iz [[Grčka|Grčke]]. Smatraju se prvim osobama koje su [[Južni Slaveni|Južnim Slavenima]], što uključuje i Bosanskohercegovačkobosanskohercegovačko područje, donijeli pismenost.
 
== Porijeklo ==
Ćirilo i Metodije dva su dva [[grčka]] misionara iz okoline [[Solun]]a. U [[Moravska|Moravsku]] ih je poslao [[Bizantija|bizantski]] car [[Mihajlo III, car Bizantije|Mihajlo III]], a na poziv Moravskogmoravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje [[kršćanstvo|kršćanske vjere]] međumnogobožačkimmeđu mnogobožačkim narodom, Slavenima[[Slaveni]]ma. S obzirom da su propovjedipropovijedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, ĆirilĆirilo je bio zadužen za osnivanjesmišljanje novog pisma.
 
Ćirilo i Metodije su dva [[grčka]] misionara iz okoline [[Solun]]a. U [[Moravska|Moravsku]] ih je poslao [[Bizantija|bizantski]] car [[Mihajlo III]] a na poziv Moravskog kneza Rastislava. Cilj je bio širenje [[kršćanstvo|kršćanske vjere]] međumnogobožačkim narodom, Slavenima. S obzirom da su propovjedi trebale biti davane na jeziku ovog naroda, jer će oni tako lakše shvatiti i prihvatiti novu vjeru, Ćiril je bio zadužen za osnivanje novog pisma.
861 g. Konstantin iskopava mosti sv. Klimenta rimskog.
863 g. Rastislav salje molbu Cirilu i Metodiju da dodju da opismene slovenski narod.
 
== Prvo pismo i jezik ==
Prvo slavensko pismo nazvano je [[glagoljica]] i njime je napisana prva slavenska knjiga - prijevod dijelova [[Biblija|Biblije]]. Ćirilo je za osnovu narodnog jezika odlučio uzeti [[narječje]] kojikoje je naučio u okolini Soluna. Razlike među narječjima i slavenskim jezicima u to doba nisu bile velike, pa je ovaj jezik bio općeprihvaćan i danas ga se naziva [[staroslavneskistaroslavenski jezik|staroslavenskim]].
 
Prvo slavensko pismo nazvano je [[glagoljica]] i njime je napisana prva slavenska knjiga - prijevod dijelova [[Biblija|Biblije]]. Ćirilo je za osnovu narodnog jezika odlučio uzeti [[narječje]] koji je naučio u okolini Soluna. Razlike među narječjima i slavenskim jezicima u to doba nisu bile velike, pa je ovaj jezik bio općeprihvaćan i danas ga se naziva [[staroslavneski jezik|staroslavenskim]].
 
== Smrti ==
Međutim, još za vrijeme svog života, Ćirilo i Metodije nisu bili proganjani za života, a nakon njihove smrti (Ćirilo je preminuo [[869]], a Metodije [[885]]) njihovi učenici su učenici istjerani iz Moravske. Tako su se prvi put susreli [[Južnis Slaveni|Južnim Slavenima]] i prenijeli im staroslavenski jezik i glagoljicu.
 
Međutim, još za vrijeme svog života, Ćirilo i Metodije nisu bili proganjani, a nakon njihove smrti (Ćirilo je preminuo [[869]], a Metodije [[885]]) njihovi učenici su istjerani iz Moravske. Tako su se prvi put susreli [[Južni Slaveni|Južnim Slavenima]] i prenijeli im staroslavenski jezik i glagoljicu.
 
== Ćirilica ==
 
{{glavni|Ćirilica}}
Južnoslavenski svećenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku su pisali glagoljicom. Međutim, jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno '''[[Kliment Ohridski''']], koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom ''Žitije Sv. Ćirila'', uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slavensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u [[Bugarska|Bugarskoj]], ali i u [[Srbija|Srbiji]], [[Rusija|Rusiji]] i dijelom u [[Bosna|Bosni]]. U Bosnu su je najvjerovatnije donijeli [[Makedonci]].
 
Južnoslavenski svećenici porijeklom iz reda Ćirila i Metodija su u početku pisali glagoljicom. Međutim jedan od Ćirilovih učenika, vjerovatno '''Kliment Ohridski''' koji je bio i pisac životopisa o Ćirilu pod nazivom ''Žitije Sv. Ćirila'', uveo je ćirilicu. Ćirilica je bila drugo slavensko pismo načinjeno prema grčkim slovima. Vrlo brzo je potisnula glagoljicu i zavladala najprije u [[Bugarska|Bugarskoj]] ali i u [[Srbija|Srbiji]], [[Rusija|Rusiji]] i dijelom u [[Bosna|Bosni]]. U Bosnu su je najvjerovatnije donijeli Makedonci.
 
[[Kategorija:Biografije]]