Razlika između izmjena na stranici "Tihi okean"

Bez promjene veličine ,  prije 8 godina
nema sažetka izmjene
m (r2.6.4) (robot mijenja: tpi:Solwara Pasifik)
Iako je [[SAD]] prisvojio [[Filipini|Filipine]], [[Japan]] je imao većinu zapadnopacifičkih ostrva tokom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. No, do kraja rata, Japanu su, kao jednoj od poraženih zemalja, oduzeti svi posjedi.
 
Sedamnaest nezavisnih zemalja nalazi se u Tihom okeanu: [[Australija]], [[Fidži]], [[Japan]], [[Kiribati]], [[Maršalova ostrva]], [[Mikronezija]], [[Nauru]], [[Novi Zeland]], [[Palau]], [[Papua Nova Gvineja]], [[Filipini]], [[Samoa]], [[Solomonska ostrva]], [[Tajvan]], [[Tonga]], [[Tuvalu]] i [[Vanuatu]]. Jedanaest od ovih sedamnaest zemalja steklo je potpunu nezavisnost [[1960]]. godine. Sjevernomarijanska ostrva zapravo su pod vlašću SAD-a, dok su [[CookoviCookova ostrva]] i [[Niue]] u sličnim odnosima s Novim Zelandom. U sklopu Tihog okeana, osim SAD-a, svoje teritorije i danas imaju [[Čile]], [[Ekvador]], Francuska, Japan i [[UK]].
 
Iskorištavanje je tihookeanskih mineralnih dobara je ''spriječeno'' zbog vrlo velikih dubina. U plitkim se dijelovima iskorištavaju [[prirodni plin]] i [[nafta]], dok se [[biser]]i skupljaju duž obala Australije, [[Nikaragva|Nikaragve]], [[Panama|Paname]] i Filipina, iako se aktivisti [[Greenpeace]]a žestoko protive ovom iskorištavanju. U Tihom okeanu živi neslućen broj [[riba]]. U dijelovima bliže obali najviše se lovi riba poput [[tuna|tune]], [[losos]]a, [[srdela]], [[sabljarka|sabljarki]], kao i [[školjka|školjke]].
 
[[1986]]. godine članice su članice južnopacifičkog ugovora odredile da je ogroman dio Tihog okeana nedostupan za nuklearna testiranja i odlaganje nuklearnog otpada na tom području.
 
== Glavne luke ==