Razlika između verzija stranice "Aleksandar Solovjev"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
SieBot (razgovor | doprinosi)
No edit summary
Red 6:
Godine [[1908]]. položio je maturu u VI Varšavskoj gimnaziji, nakon čega je upisao Pravni fakultet Univerziteta u Varšavi gdje je najviše izučavao historiju slavenskog i ruskog prava. Diplomirao je u junu 1912. godine i stupio u državnu službu u Moskovski apelacioni sud. U isto vrijeme radio je u Moskovskom arhivu Vanjskih poslova na tezi ''Ekstradicija krivaca u međunarodnim odnosima Rusije od g. 911. do XIX veka'' Štampanje ove teze u univerzitetskom glasniku, koje je odobrio Pravni fakultet, omeo je rat. Od 1912. do 1914. studirao je slavistiku na Filozofskom fakultetu u Varšavi.
 
Godine 1914. postao je asistent na Pravnom fakultetu, a zatim odlazi na isti položaj na moskovskom univerzitetu. Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], Solovjev emigrira i odlazi u [[Istanbul]], potom [[Sofija|Sofiju]] i [[Heidelberg|Hajdelberg]], a konačno je 1920. došao u [[Beograd]]. Tu započinje veoma plodnu fazu pisanja o srpskom srednjovjekovnom pravu. Počeo je raditi i na Pravnom fakultetu [[Univerzitet u Beogradu|Univerziteta u Beogradu]] na kojem je 1937. godine izabran za redovnog profesora.
 
Godine [[1947]]. mu je ponuđeno mjesto dekana novosnovanog [[Pravni fakultet u Sarajevu|Pravnog fakulteta u Sarajevu]], što je i prihvatio, te se odmah dao na posao izgrađivanja ove institucije. U [[Sarajevo|Sarajevu]] se također posvetio i izučavanju problema iz bosanske historije, naročito prava i [[Crkva bosanska|Crkve bosanske]] (bogumila). Svoje radove na te teme objavljivao je u [[Glasnik Zemaljskog muzeja BiH|Glasniku Zemaljskog muzeja]], Pregledu, Prosvjetnom radniku, Istorijsko-pravnom zborniku i [[Godišnjak Društva istoričara Bosne i Hercegovine|Godišnjaku Istorijskog društva]].