Razlika između verzija stranice "Zenonovi paradoksi"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m članak Paradoks strijela premješten na Zenonovi paradoksi |
Prema sr i sh |
||
Red 1:
[[Datoteka:Diogenis Laertii De Vitis (1627) - Zenon of Elea or Zenon of Citium.jpg|thumb|[[Zenon iz Eleje]]]]
'''Zenonovi paradoksi''' su [[paradoks]]i koje je navodio starogrčki filozof [[Zenon iz Eleje]] dokazujući nemogućnost kretanja. Zenonovi paradoksi su
== Paradoksi kretanja ==
''Stijela'': "Ako je sve nepomično što zauzima prostor, i ako sve što je u pokretu zauzima takav prostor u nekom vremenu, onda je ''leteća'' strijela nepokretna." (Aristotelova ''Fizika'' VI:9, 239b5)▼
Zamislite da strijela leti neprestano naprijed, tokom jednog vremenskog intervala. Uzmite svaki momenat u tom vremenskom intervalu. Nemoguće je da se strijela miće u takvom momentu, jer trenutak ima trajanje 0, i strijela ne može biti na dva mjesta u isto vrijeme. Prema tome, u svakom trenutku je strijela nepomična, i tako strijela je nepomična tokom čitavog intervala. ▼
=== Ahilej i kornjača ===
{{citat2|U utrci, najbrži trkač nikada ne može prestići najsporijeg, zato što gonitelj prvo mora doći do tačke odakle je gonjeni pošao, pa prema tome najsporiji uvijek ima prednost. |Aristotelova ''Fizika'' VI:9, 239b15}}
Zamislite da [[Ahilej]] trči protiv [[kornjače]]. Ahilej trči 10 puta brže od kornjače, ali počinje od tačke A, 100 metara iza kornjače koja je u tački K1 (kornjači, koja je sporija, data je prednost). Da bi prestigao kornjaču, Ahilej mora prvo doći do tačke K1. Međutim, kada je Ahilej stigao do tačke K1, kornjača je prešla 10 metara i došla do tačke K2. Ponovo Ahilej trči do K2. Ali, kao i prije, kada je prešao 10 metara kornjača je metar ispred njega, kod tačke K3, i tako dalje (kornjača će uvijek imati prednost nad Ahilejem, nebitno koliko mala ona bila). Prema tome, Ahilej nikada ne može prestići kornjaču.<ref>{{cite web |url=http://mathforum.org/isaac/problems/zeno1.html |title=Math Forum}}, matchforum.org</ref><ref>
{{Cite web |last=Huggett |first=Nick |url=http://plato.stanford.edu/entries/paradox-zeno/#AchTor |title=Zeno's Paradoxes: 3.2 Achilles and the Tortoise |year=2010 |work=[[Stanford Encyclopedia of Philosophy]] |accessdate = 07. 03. 2011. }}
</ref>
A----------------------------K1----------------K2---K3
Ovaj [[paradoks]] se može riješiti matematički na slijedeći način: u [[granična vrijednost|graničnoj vrijednosti]], dužina momenta teži nuli, trenutačna stopa mijenjanja ili brzine (koja je količnik pređenog puta u određenom vremenu) ne mora težiti nuli. Ova nenultna granična vrijednost je brzina strijele u trenutku. ▼
=== Paradoks dihotomije ===
Problem sa računskim riješenjem je taj da računska radnja može opisati samo kretanje dok se granična vrijednost približava, bazirano na vanjskoj observaciji da se strijela kreće naprijed. Međutim, u [[Zenon]]ovom paradoksu, koncepti kao ''brzina'' gube svoje značenje i nepostoji činilac ,koji nije pod djelovanjem [[paradoks]]a, koji bi mogao strijeli omogućiti letenje. ▼
{{citat2|Ono što je u pokretu mora prvo preći pola puta prije nego što stigne do cilja.|Aristotelova ''Fizika'' VI:9, 239b10}}
Drugo gledište je to da premisa kaže da je u svakom trenutku, strijela nepomična. Međutim, ne kretati se- je relativan pojam. Niko ne može suditi, posmatrajući jedan trenutak, da strijela stoji u mjestu. Tačnije, potrebni su drugi, slični trenuci koji bi odredili, poredeći se sa drugim trenucima, da je strijela u jednom trenutku nepomična. Prema tome, u poređenju sa drugim trenucima, strijela bi bila na drugom mjestu nego što je bila i što će biti u vremenu prije i poslije. Uzevši ovo u obzir, strijela se kreće.▼
Zamislite stvar koja treba ići od tačke A do tačke B. Da bi došla do tačke B stvar prvo mora doći do srednje tačke B1 koja je između tačaka A i B. Ali, prije nego što se ovo dogodi, stvar mora doći do tačke B2 koja je između tačaka A i B1. Slično, prije nego što može i to uraditi, mora prvo doći do tačke B3 koja je između A i B2, i tako dalje. Prema tome, kretanje nikada ne može početi.
== Također pogledajte ==▼
A-----B3-----B2-----------B1-------------------------B
=== Paradoks strijele ===
[[Datoteka:Arrow (PSF).png|thumb|Zenon je dokazivao da je strijela u letu nepokretna.]]
▲
▲Zamislite da [[strijela]] leti neprestano naprijed
{{cite book
|url=http://en.wikisource.org/wiki/Lives_of_the_Eminent_Philosophers/Book_IX#Pyrrho
|first=Diogenes |last=Laertius |authorlink=Diogenes Laërtius
|title=[[Lives and Opinions of Eminent Philosophers]]
|volume=IX |chapter=Pyrrho |at= passage 72
|year=oko 230
|isbn=1116719002 }}
</ref>
== Predložena rješenja ==
Dva paradoksa, ''Ahilej i kornjača'' i dihotomija, zavise od podjele udaljenosti na nizove udaljenosti koji postaju sve manji, pa su i subjekt istim protiv-argumentima.
=== Predložena rješenja za "Ahileja i kornjaču" ===
[[Aristotel]] je istakao da kao što se udaljenost smanjuje, vrijeme potrebno da se ta udaljenost pređe također se smanjuje.<ref name=phys>Aristotle. Physics 6.9</ref> Takav pristup rješavanju paradoksa bi doveo do demanta tvrdnje da je potrebno beskonačno mnogo vremena da se pređe preko beskonačno mnogo udaljenosti, iako neki to spore.<ref>Aristotle's observation that the fractional times also get shorter does not guarantee, in every case, that the task can be completed. One case in which it does not hold is that in which the fractional times decrease in a [[harmonic series]], while the distances decrease geometrically, such as: 1/2 s for 1/2 m gain, 1/3 s for next 1/4 m gain, 1/4 s for next 1/8 m gain, 1/5 s for next 1/16 m gain, 1/6 s for next 1/32 m gain, etc. In this case, the distances form a convergent series, but the times form a [[divergent series]], the sum of which has no limit. Archimedes developed a more explicitly mathematical approach than Aristotle.
</ref>
[[Datoteka:Zeno Paradox.PNG|thumb|Grafikon za Ahileja i kornjaču]]
Prije [[212 p.n.e.]] [[Arhimed]] je razvio metod da izvede konačni odgovor za beskonačno mnogo članova koji postaju progresivno manji. Teoreme su razvijene u modernijim oblicima da bi postigle isti rezultat, ali sa tačnijom metodom za dokazivanje. Ove metode dozvoljavaju konstrukciju rješenja koje kažu da (pod normalnim uslovima) ako se udaljenosti stalno smanjuju, vrijeme je konačno.<ref name=boyer>{{cite book |last=Boyer |first=Carl
|title=The History of the Calculus and Its Conceptual Development |url=http://books.google.com/?id=w3xKLt_da2UC&dq=zeno+calculus&q=zeno#v=snippet&q=zeno |year=1959 |publisher=Dover Publications |accessdate=26 februar 2010. |page=295 | quote="If the paradoxes are thus stated in the precise mathematical terminology of continuous variables (...) the seeming contradictions resolve themselves." |isbn=9780486605098}}
</ref><ref>George B. Thomas, ''Calculus and Analytic Geometry'', Addison Wesley, 1951</ref>
Ova rješenja su u biti geometrijski nizovi. Opšti geometrijski nizovi se mogu pisati kao:
::<math> a\sum_{k=0}^{\infty} \left( \frac{1}{x} \right)^k,</math>
što je jednako ''ax''/ (''x'' - 1) uzevši da je ''x'' > 1 (u suprotnom niz je divergentan). Paradoksi se mogu riješiti pomoću geometrijskih sekvenci (nizova), ali je jednostavnije koristiti Aristotelovo rješenje, koje u obzir uzima vrijeme (a ne udaljenosti kao u nizovima) koje je potrebno [[Ahilej]]u da sustigne kornjaču.
U slučaju Ahileja i kornjače treba zamisliti da kornjača ''trči'' sa konstantnom brzinom od ''v'' metara u sekundi (ms<sup>-1</sup>) i da dobija prednost od udaljenosti ''d'' metara (m), a da Ahilej trči sa konstantnom brzinom od xv ms<sup>-1</sup> sa ''x'' > 1. Ahileju je potrebno ''d''/''xv'' sekundi (s) da dođe do tačke sa koje je kornjača otpočela trku, a za to vrijeme kornjača je prešla ''d''/''x'' m. Poslije dužeg vremena ''d''/''x''<sup>2</sup>''v'' s, Ahilej ima još jednu d/x m, i tako dalje. Prema tome, vrijeme potrebno Ahileju da sustigne kornjaču je
::<math> \frac{d}{v} \sum_{k=0}^\infty \left( \frac{1}{x} \right)^k = \frac{d}{v(x-1)} \,\, \texttt{s}. </math>
Pošto je ovo konačna vrijednost, Ahilej će jednom sustići kornjaču.
=== Predložena rješenja za paradoks dihotomije ===
Aristotel je istakao da kao što se udaljenost smanjuje, vrijeme potrebno da se ta udaljenost pređe također se smanjuje.<ref name=phys /> Takav pristup rješavanju paradoksa bi doveo do demanta tvrdnje da je potrebno beskonačno mnogo vremena da se pređe preko beskonačno mnogo udaljenosti.
=== Predložena rješenja za paradoks strijele ===
▲Paradoks o strijeli postavlja pitanja o prirodi kretanja koja nisu odgovorena na matematički način, kao u slučaju Ahileja i kornjače i dihotomije. Ovaj [[paradoks]] se može riješiti matematički na slijedeći način: u [[granična vrijednost|graničnoj vrijednosti]]
▲Problem sa računskim
▲Drugo gledište je to da premisa kaže da je u svakom trenutku
▲== Također pogledajte ==
*[[Zenon]]
*[[Paradoks]]
*[[
*[[Kretanje]]
== Reference ==
{{reference}}
[[Kategorija:Filozofija]]
| |||