Razlika između izmjena na stranici "Doboj"

Uklonjeno 139 bajtova ,  prije 10 godina
m
Poništene izmjene koje je napravio Sematz (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERminator
m
m (Poništene izmjene koje je napravio Sematz (razgovor), vraćeno na zadnju verziju koju je sačuvao CERminator)
 
=== Osmansko doba ===
[[Datoteka:Doboj_stara_dzamija.jpg|mini|desno|150p|Stara dobojska džamija iz 16. vijeka]]Zahvaljujući najnovijim istraživanjima starih turskih popisa, teftera, moguć je danas o tvrđavi, pa i varoši dobojskoj, pružiti izvanredno vrijedne i zanimljive podatke. Padom bosanske [[srednji vijek|srednjovjekovne]] države 1463. godine, Turci nisu zaposjeli oblasti sjeverno od Vranduka, već su prihvatili stvaranje jedne bosanske kraljevine. Ubrzo su bili u mogućnosti da ovo kraljevstvo zaposjednu, pa su početkom ljeta 1476. godine bez borbe dobili ovo područje, pa i tvrđavu Doboj. Ovaj podatak proizilazi iz turskog popisa, teftera za 1468/69. godinu, a u kojem su naknadno dopisane bilješke od 10. septembra 1477. godine gdje se konstatuje: popisuje se timar (sitni feud, zemljišni posjed) od 3.985 akci [[knez|kneza]] Jovašina, koji je predao Doboj, i timar od 2.555 akci Stjepana, koji je predao Doboj. Očito je da su ovi ljudi bili zapovjednici posade stražara - vojnika na dobojskoj [[tvrđava|tvrđavi]] do u ljeto 1476. godine, kada je dokrajčena bosanska kraljevina sa ove strane Vranduka. Nagrada za predaju tvrđave bez borbe bila su dva manja [[spahiluk|spahiluka]] uz koje je, prema turskom timarskom sistemu, išla obaveza vojne službe.
[[Datoteka:Doboj_stara_dzamija.jpg|mini|desno|150p|Stara dobojska džamija iz 16. vijeka]]
[[Datoteka:Dzamija.selimija.JPG|mini|desno|150p|Selimija džamija u staroj čaršiji]]
Zahvaljujući najnovijim istraživanjima starih turskih popisa, teftera, moguć je danas o tvrđavi, pa i varoši dobojskoj, pružiti izvanredno vrijedne i zanimljive podatke. Padom bosanske [[srednji vijek|srednjovjekovne]] države 1463. godine, Turci nisu zaposjeli oblasti sjeverno od Vranduka, već su prihvatili stvaranje jedne bosanske kraljevine. Ubrzo su bili u mogućnosti da ovo kraljevstvo zaposjednu, pa su početkom ljeta 1476. godine bez borbe dobili ovo područje, pa i tvrđavu Doboj. Ovaj podatak proizilazi iz turskog popisa, teftera za 1468/69. godinu, a u kojem su naknadno dopisane bilješke od 10. septembra 1477. godine gdje se konstatuje: popisuje se timar (sitni feud, zemljišni posjed) od 3.985 akci [[knez|kneza]] Jovašina, koji je predao Doboj, i timar od 2.555 akci Stjepana, koji je predao Doboj. Očito je da su ovi ljudi bili zapovjednici posade stražara - vojnika na dobojskoj [[tvrđava|tvrđavi]] do u ljeto 1476. godine, kada je dokrajčena bosanska kraljevina sa ove strane Vranduka. Nagrada za predaju tvrđave bez borbe bila su dva manja [[spahiluk|spahiluka]] uz koje je, prema turskom timarskom sistemu, išla obaveza vojne službe.
Iz istih historijskih izvora je vijest o popravkama dobojske tvrđave u ljeto 1490. godine. U vrlo kratkom vremenu, jer su [[granica|granice]] Turska - Mađarska toga trenutka bile i na dobojskoj tvrđavi, za samo oko 50 dana (12. juni - 31. juli) vršeni su obimni radovi, sa dnevno po 1.500 ljudi, što običnih radnika što majstora, a pod vodstvom mojmira (graditelja) Ibrahima.
 
Datoteka:Most_doboj.jpg|Najnoviji od mnogih mostova preko tri dobojske rijeke
Datoteka:Doboj.jpg|Doboj
Datoteka:Dobojview.JPG|Pogled na Doboj sa tvrđave
</gallery>
 
6.384

izmjene