Razlika između verzija stranice "Richard Wagner"

[nepregledana izmjena][nepregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m r2.7.1) (robot dodaje: map-bms:Richard Wagner
Red 31:
U Zürichu nastaju njegova glavna djela: Die Kunst und die Revolution (1849.), Das Kunstwerk der Zukunft (1850.), Oper und Drama (1851.) i Eine Mitteilung an meine Freunste (1852.). U tim je djelima teoretski i filozofski formulirao svoje umjetničke ideje i zamisao muzičkog pozorišta budućnosti. U tom periodu počinje raditi i na tetralogiji [[Prsten Nibelunga]] (Der Ring des Nibelungen), koja obuhvaća četiri muzičke drame: [[Das Rheingold]] (1852. - 1854.), [[Die Walküre]] (1852. - 1856.), [[Siegfried]] (1856. - 1871.) i [[Götterdämmerung]] (1869. - 1874.). Nakon nekoliko godina provedenih na putovanjima i gostovanjima (Pariz, [[Beč]], [[Prag]], Petrograd, [[Moskva]], [[Budimpešta]]), i dolazi 1864. godine u [[München]] na poziv bavarskog kralja Ludviga II, koji mu stavlja na raspolaganje neograničena sredstva kako bi realizirao svoje zamisli. Međutim već 1865. godine napušta München zbog različitih spletki i odlazi u Tribschen kraj Luzerna gde je, među ostalim, napisao Über das Dirigieren i Über die Bestimung der Oper. Posljednju dekadu života proveo je u Bayeruthu gdje je prema njegovoj zamisli izgrađeno pozorište - Festspielhaus (s proširenom pozornicom, natkrivenim orkestrom i amfiteatralnim gledalištem). Prilikom otvaranja ovog pozorišta izvodi se čitava njegova teatrologija [[Prsten Nibelunga]]. U muzičkim dramama koje komponuje poslije 1850. godine Wagner ostvaruje, u najvećoj mogućoj mjeri, svoju zamisao o sveobuhvatnom umjetničkom djelu (Gesamkunstwerk) tj. djelu u kojem se sve umjetnosti (pjesništvo, muzika, gluma i scenski dekor) sjedinjuju u službi drame. To jedinstvo odnosi se prvenstveno na pjesnički tekst i muziku.
 
Genijalno nadaren muzičar i uz to darovit pjesnik, Wagner je sve tekstove svojih muzičkih drama spjevao imajući pred očima njihovu muzičko-scensku realizaciju. Evolucija Wagnerovih umjetničkih ideja i stvaralačkih principa, izražena u njegovoj muzičkoj dramaturgiji i formulirana u mnogobrojnim spisima, pismima i autobiografiji, na svojevrstan način odražava raznorodna strujanja njegovog vremena. Isprva pristaša ideja [[Jean Jacques Rousseau|J. J. Rousseaua]], pa [[Johann Gottfried Herder|Herdera]], Proudhona, mladohegelovaca i revolucije 1848., Wagner se oko 1850. godine priklanja [[Ludwig Feuerbach|Feuerbachovoj]] idealističkoj filozofiji, a zatim potpada pod uticaj [[Arthur Schopenhauer|Schopenhaurovog]] pesimizma, da bi na kraju završio u parsifalskoj religioznoj mistici. Jedno vrijeme prijateljevao je i s Nietzscheom. Preminuo je u Veneciji [[1883]]. godine. Njegovu muziku je Hitler obožavao (zbog njemačkih mitova koje obrađuje u svojim djelima, nrp. [[Prsten Niebelunga]]) pa je ona bila neka vrsta službene muzike u Trećem Reichu i muzička preteča nacionalsocijalizma. Iz tog razloga i dan danas u [[Izrael]]u su zabranjena izvođenja njegovih djela<ref>[http://www.zeek.net/music_0405.shtml Wagner in Israel]</ref><ref>[http://www.nytimes.com/1982/11/10/world/israeli-ban-on-strauss-lifted-but-wagner-is-still-prohibited.html Israeli Ban on Strauss Lifted But Wagner Is Still Prohibited]</ref>, iako se s vremena na vrijeme javljaju glasovi koji žele ukloniti tu zabranu.
 
== Reference ==
{{reference}}
 
{{Wikicitat|Richard Wagner}}