Razlika između verzija stranice "Josip Juraj Strossmayer"
[nepregledana izmjena] | [nepregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
|||
Red 18:
Glavna opsesija Strossmayera je bila [[BiH|Bosna]]. Kako se pored ovog agilnog biskupa nalazio i dr [[Franjo Rački]], poznati historičar, koji je pisao o Hrvatskom Državnom Pravu, nije čudo i da je prvi pisao da je Bosna "nekoć bila hrvatska". Djelovanje Strossmayera i njegove agitacije austrijskome caru su imale tendencije da se [[Katoličanstvo|pokatoliče]] [[Bošnjaci]], a pounijatite pravoslavni [[Srbi]].
U knjizi historičara [[fratar|fra]] Gavranovića, piše: [[Alojz Boroša]], superior [[časna sestra|časnih sestara]] u [[Zagreb]]u, predlaže [[austrija|austrijskoj]] vladi da u Bosni pokatoliči sve muslimane, i da ih zatim pohrvati, kako bi na taj način suzbili političke aspiracije [[Srbija|Srbije]], pošto su se "ideal srbski" i "srbska vjera" duboko usadile u srce po Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Sloveniji i Južnoj Macedoniji: i svaki austrijski patriot. bio on [[
U [[BiH|Bosnu]] su bili sa austrijskom okupacijom došli mnogi agilni prijatelji đakovačkog biskupa Strossmayera. Naročito Dlustuš za prosvjetu, Treščec za upravu, Herman za propagandu. Međutim, pored [[ilirski pokret|Ilirstva]] i kasnijeg jugoslavenstva, hrvatski pokret je u Bosni ostao ograničen na čisto katoličke mase.
==Mit o Strossmayerovom jugoslavenstvu==
|