Razlika između verzija stranice "Martin Luther"

Martin Luther namjeravao je studirati [[pravo]], što je bila očeva želja, ali u ljetu [[1505]]. napušta studij, prodaje [[knjiga|knjige]] i pristupa augustinskom redu u Erfurtu. Ta je odluka iznenadila njegove prijatelje i zgrozila njegovog oca. Kasnije će taj svoj potez Luther objašnjavati reakcijom na neke događaje iz svog života koji su ga učinili svjesnim prolaznosti života. U samostanu je promatrao pravila koja se nameću novacima ali nije našao vlastiti mir kako je očekivao. Ipak [[1507]]. godine je zaređen, a Lutheru je ponuđeno da studira [[teologija|teologiju]] kako bi postao profesor u nekom od novoosnovanih univerziteta koje su utemeljili redovnici. Godine [[1508]]. postavljen je u službu Johanna von Staupitza, vice-generala augustinskog reda, na novom univerzitetu u [[Wittenberg]]u (osnovano 1502.). Diplomirao je teologiju [[1509]]. i vratio se u Erfurt, gdje je boravio do [[1511]]. godine.

 

U novembru [[1510]]., zbog poslova svog reda, posjetio je [[Rim]] gdje je vršio dužnosti uobičajene za sveštenika-gosta i bio šokiran raskošnim i razuzdanim životom [[rim]]skog svećenstva. Godine 1511. postao je profesor biblijske [[Egzegeza|egzegeze]] u Wittenbergu. Iako još uvijek nesiguran u vlastiti spas Luther je postao aktivni propovjednik, učitelj i [[administrator]]. Negdje u vrijeme proučavanja Novog Zavjeta u pripremama za svoja predavanja počeo je vjerovati kako kršćani nisu spašeni zahvaljujući vlastitim naporima već darom božije slave, koju oni prihvaćaju u vjeri. U to vrijeme razgranalo se trgovanjem [[Indulgencija|indulgencijama]] (oprostima). Duboko ogorčen takvim načinom davanja oprosta Luther je 31. septembra [[1517]]. na vrata crkve u [[Wittenberg]]u izvjesio na javnu raspravu svojih 95 teza o [[Indulgencija|indulgencijama]], dogmama i uređenju crkve. Zanimljivo je spomenuti da prethodno opisani događaj Luther nijednom riječju nije spomenuo ni u jednom svom djelu iako je tim događajem obilježen početak vjerske reformacije. Lutherov proglas je izazvao veliko zanimanje javnosti i veoma brzo je preveden na [[njemački jezik]] (izvorno ga je Luther napisao na latinskom jeziku) te proširen širom Njemačke. Rasprava o oprostu brzo se pretvorila u napad na papinstvo, a zatim i na čitavu tradicionalnu crkvenu organizaciju. Unatoč nalogu [[papa|pape]] (1518.) da se opravda pred njegovim izaslanikom, kardinalom Cajetanom (Tommaso de Vio) ostao je čvrsto pri svojim tezama.

 

[[bat-smg:Martīns Lioteris]]

[[be:Марцін Лютэр]]

[[bg:Мартин Лутер]]

[[bi:Martin Luther]]