Razlika između verzija stranice "Mineral"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Luckas-bot (razgovor | doprinosi)
m r2.7.1) (robot dodaje: fy:Mineraal
CERabot (razgovor | doprinosi)
m clean up, replaced: silicijumsilicij (2)
Red 10:
Da bi bila svrstana u minerale, supstanca mora biti čvrsta i mora imati kristalnu strukturu. Takođe, mora se javljati u [[priroda|prirodi]], kao homogena supstanca i imati određeni hemijski sastav. Tradicionalne definicije ne uključuju organske materije. Ipak, Internacionalna Mineraloška Asocijacija [[1995]]. godine usvojila je novu definiciju:
 
::''Mineral je element ili hemijski spoj koji je obično kristalan i koji je nastao kao rezultat geoloških procesa.''<ref name=Nickel> http://www.minsocam.org/msa/ima/ima98(04).pdf Ernest H. Nickel, 1995, ''The definition of a mineral'', The Canadian Mineralogist, vol. 33, pp. 689 - 690</ref>
Nove klasifikacije uključuju i organsku klasu (nova Dana i Strunc klasifikaciona shema). <ref name=Dana> http://www.mindat.org/dana.php?a=50 Dana Classification 8th edition - ORGANIC COMPOUNDS</ref><ref name=Strunz> http://www.mindat.org/strunz.php?a=9 Strunz Classification - Organic Compounds</ref>
Hemijski sastav može varirati između konačnih članova mineralnog sistema. Na primer [[feldspati]] se sastoje od serije minerala koja se kreće od [[natrijum]]om bogatog [[albit]]a (NaAlSi<sub>3</sub>O<sub>8</sub>) do [[kalcijum]]om bogatog [[anortit]]a (CaAl<sub>2</sub>Si<sub>2</sub>O<sub>8</sub>) i četiri prepoznatljiva hemijska sastava između. Mineralne supstance koje ne odgovaraju u potpunosti definiciji minerala ponekad se nazivaju ''mineraloidima''. Mineraloidi su prirodne supstance, čija je struktura parcijalno kristalična. Mogu sadržavati nepravilnu strukturu zajedno sa pravilnom. Neki primjeri mineraloida su [[opal]] i [[ćilibar]]. <ref name=Cardarelli> F. Cardarelli: Materials Handbook, 2000, Springer ISBN 978-1-84628-668-1</ref> [[Kristalna struktura]] uveliko utiče na fizičke osobine minerala, a najpoznatiji primjeri su [[dijamant]] i [[grafit]], koji imaju isti hemijski sastav ([[ugljik]]), a različite osobine. Dijamant je najtvrđi mineral, dok je grafit izuzetno mehak. Ove osobine su posljedica različite unutrašnje građe. Grafit je slojevit, a dijamant ima trodimenzionalnu strukturu. [[Anatas]] i [[rutil]] su također primjeri minerala sa istim hemijskim sastavom ([[titanijum dioksid]]) a različitom strukturom.
 
=== Klasifikacija ===
Red 66:
=== Silikatni minerali ===
{{Glavni|Silikatni minerali}}
Daleko najveća klasa su silikatni minerali. Oni sačinjavaju više od 95% [[stijene|stijena]]. Glavne komponente silkatnih minerala su [[silicijumsilicij]] i [[oksigen]], a sadrže i [[aluminijum]], [[magnezijum]], [[željezo]] i [[kalcijum]], a također i druge elemente. Klasificiraju se prema strukturi na odgovarajuće podklase. Neki od silikatnih minerala su [[kvarc]], [[olivin]], [[topaz]], itd.
 
=== Karbonatni minerali ===
Red 114:
 
=== Pirognostički testovi ===
Pirognostički testovi su brze laboratorijske tehnike u mineralogiji, koje uz upotrebu plamena omogućavaju kvalitativnu identifikaciju, bez upotrebe kompleksne opreme. Postoji pet osnovnih testova:<ref name="Cardarelli> F. Cardarelli: Materials Handbook, 2000, Springer ISBN 978-1-84628-668-1<"/ref>
* ''plameni test'': Omogućava identifikaciju na osnovu karakteristične boje u plamenu, koja potiče od prisustva nekih hemijskih elemenata
* ''test topljivosti'': Upoređuje [[tačka topljenja|tačku topljenja]] sa referentnim materijalom
Red 140:
|-
|Tamno plava
|[[Silicijumsilicij]]
|-
|Žuto-zelena
Red 200:
* ''boraksna perla (boraksna biserka)'': Identifikacija se vrši na osnovu boje staklaste perle koja nastaje taljenjem sa [[boraks]]om.
 
''Test sa boraksnom perlom'':<ref name="Cardarelli> F. Cardarelli: Materials Handbook, 2000, Springer ISBN 978-1-84628-668-1<"/ref>
{| class="prettytable"
!Boja perle