Razlika između verzija stranice "Titan (satelit)"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
→‎Historija istraživanja: slika, noviji podaci
No edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Titan multi spectral overlay.jpg|mini|250p220p|Titan, Saturnov mjesec, višespektralni prikaz]]
'''Titan''' je [[prirodni satelit]] [[Saturn (planeta)|Saturna]]. Kruži oko Saturna na udaljenosti 1.221.830 km. Titanov poluprečnik iznosi 2575 km, a masa 1.35 × 10<sup>23</sup> kg. Titan najvjerovatnije Saturnu uvijek pokazuju istu stranu (tj. ima sinhroniziranu rotaciju), pa jedan dan na Titanu traje jednako kao i njegovo obilaženje oko Saturna - nešto manje od 16 dana (15 d 22 h 41 m).
 
Red 16:
Cijanovodik je izrazito bitan jer je neophodan za stvaranje [[aminokiselina]], osnove života na Zemlji. Smatra se da su ovi uslovi slični uslovima kakvi su vladali na Zemlji u vrijeme stvaranja života, prije nego je život u Zemljinu atmosferu počeo unositi [[kisik]].
 
[[Datoteka:Titan's Giant North Pole Cloud.jpg|mini|250p240p|Oblaci na Titanu]]
U višim slojevima atmosfere, pod djelovanjem sunčeve svjetlosti na metan, ugljik dioksid i druge spojeve, nastaju [[ugljikovodici]] i još neki spojevi. Ti se spojevi u hladnoj atmosferi kondenziraju te na visini od oko 200 km iznad površine stvaraju sloj neprozirnih narandžastih oblaka. Ovaj proces je sličan procesu stvaranja smoga na Zemlji. U novije vrijeme, na Titanu su uočeni i mali oblaci koji se mogu pojaviti i nestati u samo jednom danu. Ovi su oblaci mogući izvor metanskih kiša.
 
Red 26:
 
Slike s Voyagera pokazale su i razlike u boji između sjeverne i južne polulopte, te odvojeni sloj smoga koji je s ostatkom bio spojen iznad sjevernog pola. Razlike u boji su objašnjene uticajem godišnjih doba - u vrijeme prolaska Voyagera na sjevernoj polulopti je bilo rano proljeće, a na južnoj rana jesen. Postojanje odvojenog sloja smoga, kasnije su analize pokazale, rezultat je atmosferske cirkulacije u višim slojevima atmosfere.
[[Datoteka:Titan globe.jpg|mini|250p220p|Titan i "kontinent" Xanadu]]
 
=== Reljef ===
 
[[Datoteka:Titan globe.jpg|mini|250p|Titan i "kontinent" Xanadu]]
Zbog guste atmosfere, nije moguće vidjeti Titanovu površinu u vidljivom svjetlu. Letjelica Cassini će mapirati Titanovu površinu radarom, kao što je letjelica Magellan to učinila s Venerom.
Nešto površinskih detalja je vidljivo na infracrvenim fotografijama [[Svemirski teleskop Hubble|teleskopa Hubble]], pa je uočen svjetliji "kontinent" na Titanovoj strani okrenutoj Saturnu. Na osnovu ovih fotografija je odabrano mjesto slijetanja sonde Huygens.
Line 36 ⟶ 35:
 
== Historija istraživanja ==
{{Starost}}
Titan je otkrio [[Christiaan Huygens]] [[1655]]. godine. Titan je bio jedan od glavnih ciljeva misije [[Voyager 1]]. Godine [[1997]], lansirana je letjelica [[Cassini-Huygens]] koja je 2004. stigla u orbitu oko Saturna.
[[Datoteka:Huygens_surface_color.jpg|thumb|lijevo|150px|Huygens je uslikao Titanovu površinu, i ovo je jedina fotografija površine planetarnog tijela izvan unutrašnjeg Sunčevog sistema.]]