Razlika između verzija stranice "Josip Juraj Strossmayer"

|država za kategoriju=Hrvatska

}}

 

Na [[prvi vatikanski koncil|prvom vatikanskom koncilu]] ([[1869]]. - [[1870]].) u Rimu bio je jedan od najzapaženijih protivnika neograničene papske vlasti i tom se prilikom istakao kao vičan govornik održavši čuveni trosatni govor protiv [[dogma|dogme]] o [[papa|papskoj]] nepogriješivosti, nakon kojeg je s manjom grupom biskupa napustio [[Rim]].

== Strossmayer i Bosna ==

Glavna opsesija Strossmayera je bila [[Bosna i Hercegovina|Bosna]]. Kako se pored ovog agilnog biskupa nalazio i dr [[Franjo Rački]], poznati historičar, koji je pisao o Hrvatskom Državnom Pravu, nije čudo i da je prvi pisao da je Bosna "nekad bila hrvatska". Djelovanje Strossmayera i njegove agitacije austrijskome caru su imale tendencije da se [[Katoličanstvo|pokatoliče]] [[Bošnjaci]], a pounijatite pravoslavni [[Srbi]].{{Izvor}}

 

U knjizi historičara [[fratar|fra]] Gavranovića, piše: [[Alojz Boroša]], superior [[časna sestra|časnih sestara]] u [[Zagreb]]u, predlaže [[austrija|austrijskoj]] vladi da u Bosni pokatoliči sve muslimane, i da ih zatim pohrvati, kako bi na taj način suzbili političke aspiracije [[Srbija|Srbije]], pošto su se "ideal srbski" i "srbska vjera" duboko usadile u srce po Bosni, Hercegovini, Crnoj Gori, Dalmaciji, Sloveniji i Južnoj Macedoniji: i svaki austrijski patriot. bio on [[Nijemci|Nijemac]], [[Hrvati|Hrvat]] ili [[Mađari|Mađar]], treba sa ovim da dobro računa".{{Izvor}} Strossmayer je imao u Bosni velikog prijatelja, a također velikog neprijatelja franjevaca, [[Josip Štadler|Štadlera]], [[Sarajevo|sarajevskog]] biskupa, koji je odista počeo katoličenje muslimana sa jednom muslimankom, ali je stvar otkrivena, i prešla u javni skandal, a zamalo što nije došlo i do krvoprolića.{{Izvor}}