Razlika između izmjena na stranici "Anne Frank"

Uklonjena 2.093 bajta ,  prije 10 godina
Odbijena zadnja izmjena (od strane 77.78.205.3) i vraćena revizija 1427760 od Luckas-bot
(Odbijena zadnja izmjena (od strane 77.78.205.3) i vraćena revizija 1427760 od Luckas-bot)
}}
'''Annelies Marie Frank''' ([[Frankfurt am Main]], [[12. juni]] [[1929]]. - početak [[mart]]a [[1945]]. koncentracioni logor Bergen-Belsen), autorica poznatog "''[[Dnevnik Anne Frank|Dnevnika Anne Frank]]''", objavljenog poslije njene smrti od strane njenog oca.
Rođena je u [[Frankfurt]]u, mlađa od dvije kćerke Ottoa i Edith Frank. Nakon pobjede Nacističke partije [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] [[1933]]. godine, Frankovi se počinju bojati za svoju sigurnost, te Edith sa Annom i Margot, odlazi u Aachen. Njihov otac ostaje u Frankfurtu, ali nakon što dobije poziv da vodi kompaniju u Amsterdamu, Frankovi odlaze potražiti spas u [[Holandija|Holandiji]].[[Njemačka]] ubrzo okupira Holandiju a progoni jevreja se nastavljaju.
 
Rođena je u [[Frankfurt]]u, mlađa od dvije kćerke Ottoa i Edith Frank. Nakon pobjede Nacističke partije [[Adolf Hitler|Adolfa Hitlera]] [[1933]]. godine, Frankovi odlaze potražiti spas u [[Holandija|Holandiji]]. U ovom periodu Anne, koja je od djetinjstva pokazivala interes za književnost, počinje pisati svoj dnevnik. [[Njemačka]] ubrzo okupira Holandiju a progoni jevreja se nastavljaju, prisiljavajući porodicu na skrivanje u zgradi Ottove firme. Nakon dvije godine skrivanja u ''Achterhuisu'' ili ''Tajnom skrovištu'', porodica je izdana i odvedena u koncentracioni logor. Sedam mjeseci poslije Anne je umrla od tifusa, samo nekoliko dana nakon svoje sestre Margot. Edith je uspjela pobjeći iz koncentracionog logora, da bi umrla od iscrpljenosti dvadeset dana prije nego je Crvena armija oslobodila logor. Njen otac, jedini preživjeli član ove porodice, vratio se u [[Amsterdam]] nakon završetka rata, pronašao Annin dnevnik i objavio ga [[1947]].
== Život prije odlaska u skrovište ==
 
Za svoj 13. rođendan 12 Juna 1942 , Anna je od oca dobila dnevnik od svog oca. U njega je pisala od 12 Juna 1942 do 1. Avgusta 1944. Još prije početka rata, Anna je pisala u dnevnik. Govorila je o svome životu, i doživljajima obićne trinaestogodišnjakinje. U dijelu koji je napisala 20 Juna 1942 Anna počinje pisati o granicama koje su postavljene jevrejima "Jevreji moraju da nose žutu zvjezdu; Jevreji moraju da predaju svoje bicikle; Jevrejima je zabranjeno da se služe gradskim prevozom; Jevrejima se zabranjuje posjećivanje pozorišta, bioskopa..." U Julu 1942 godine, Margot Frank dobiva poziv za radni logor. Frankovi tada odlaze u skrovište u zgrati Ottove kompanije.
U dnevniku koji je dobila na trinaesti rođendan Anne je opisivala teškoće s kojima se susretao njen narod. Dnevnik ju je učinio najpoznatijom žrtvom holokausta te originalno pokazuje trepnje i situaciju skrivenih židova.
 
== Život u skrovištu==
U jutro 6 Jula 1942 godine, Porodica je krenula do 'Achterhuisa'' ili ''Tajnog skrovišta''. Pošto je Jevrejima bilo zabranjeno korištenje javnog prevoza, porodica je morala pješačiti nekoliko kilometara do skrovišta, noseći na sebi nekoliko slojeva odjeće (nisu se smjeli na ulici pojaviti sa koferima).
Stan su ostavili u neredu, zbog dojma da su otišli u žurbi. Otto Frank je ostavio poruku u kojoj je pisalo da su u Švicarskoj.
Skrivali su se iznad ureda Opekta kompanije (Kompanija u kojoj je radio Otto Frank). Skrovište se sastojalo od tri sprata. Dvije male sobe sa kupatilom su bile na prvom spratu, na drugom velika otvorena soba sa malom sobom pored i ljestve koje su vodile na tavan.Victor Kugler, Johannes Kleiman, Miep Gies, i Bep Voskuijl su im pomogli da se sakriju.
13 jula 1942 godine, frankovima se pridružila porodica Van Pels: Hermann, Auguste i šesnaestogodišnji Peter. U novembru je stigao zubar Fritz Pfeffer.
Tokom života u srovištu, Anna je pisala o svojim odnosima sa ostalim stanarima. Pisala je o njihovim svađama, smiješnim i tužnim trenutcima. Pisala je o svojim željama, žudnjom za slobodom, i odrastanju. Govorila je o budućnosti i o tome kako će živjeti na kraju rata.
1. Augusta 1944, Anna je zadnji put pisala u svoj dnevnik.
 
== Hapšenje ==
== Smrt ==
 
3. Septembra 1944Uhapšeni stanarižidovi su sviprvo odvedeni u Koncentracioniprolazni logor[[Auschwitz]]. Tuza suholandske svižidove muškarciWesterbork, ženeodakle ibivaju djecaprebačeni odvajani.zadnjim Odžidovskim 1019transportom putnika,prema 549[[istok]]u ljudiiz (zajednoovog sazatvora. djecomSve ispodosobe 15prvo godina) odmah su ubijenidolaze u gasnim[[Auschwitz]] komorama (Annagdje je tadajedan imalaod 15stanara, godina).Hermann Annavan jePels, bilaveć sigurna da je njen otac među ubijenima. Mjesecistog dana nakon dolaska u Auschwitz, Herman Van Pels je ubijen u[[otrov]]nim gasnim komorama[[plin]]om. Auguste van Pels je premještena u logor [[Koncentracioni logor Bergen-Belsen|Bergen-Belsen]] i odatle dalje u [[Koncentracioni logor Theresienstadt|Theresienstadt]] gdje joj se gubi svaki trag. Peter van Pels (Anina tinejdžerska ljubav) je poginuo upri logoruevakuaciji logora od strane Mauthausennacista [[5. maj]]a [[1945]]., tri dana prije oslobođenja logora od strane ''Crvene Armije''. Fritz Pfeffer je umro 20.decembra [[1944]]. u logoru Neuengamme gdje je sproveden preko logora [[Koncentracioni logor Buchenwald|Buchenwald]] i [[Sachsenhausen]]. Edith Frank umire [[6. januar]]a [[1945]]. u ženskom logoru [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|Auschwitz-Birkenau]] od gladi i slabosti. Margot i Anne Frank su evakuirane u logor Bergen-Belsen. Ugdje martumalo 1945poslije uizbija logoru izbija[[tifus]] od kojeg masovnoumire umiru ljudi. Svjedoci su rekli da su Anna iprvo Margot obije oboljele od tifusa, te da je Margot pala sa svog ležaja i umrla od šoka, a nakon nekoliko dana poslije i anna je umrlaAnne. Sahranjene su u jednoj od masovnih grobnica, ali je podignut stećak u znak sjećanja na njih.Otto Frank je kao jednini preživio strahote logora. Kada se vratio u Amsterdam, saznao je da su Edith, Margot i Anna mrtve. Umrote je [[1980]]. umro u [[Basel]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Do kraja života on radi na dnevniku koji biva [[1988]]. poslije njegove smrti objavljen.
Uhapšeni židovi su prvo odvedeni u prolazni logor za holandske židove Westerbork, odakle bivaju prebačeni zadnjim židovskim transportom prema [[istok]]u iz ovog zatvora.
3. Septembra 1944 stanari su svi odvedeni u Koncentracioni logor[[Auschwitz]]. Tu su svi muškarci, žene i djeca odvajani. Od 1019 putnika, 549 ljudi (zajedno sa djecom ispod 15 godina) odmah su ubijeni u gasnim komorama (Anna je tada imala 15 godina). Anna je bila sigurna da je njen otac među ubijenima. Mjesec dana nakon dolaska u Auschwitz, Herman Van Pels je ubijen u gasnim komorama. Auguste van Pels je premještena u logor [[Koncentracioni logor Bergen-Belsen|Bergen-Belsen]] i odatle dalje u [[Koncentracioni logor Theresienstadt|Theresienstadt]] gdje joj se gubi svaki trag. Peter van Pels (Anina tinejdžerska ljubav) je poginuo u logoru Mauthausen [[5. maj]]a [[1945]]., tri dana prije oslobođenja logora od strane ''Crvene Armije''. Fritz Pfeffer je umro 20.decembra [[1944]]. u logoru Neuengamme gdje je sproveden preko logora [[Koncentracioni logor Buchenwald|Buchenwald]] i [[Sachsenhausen]]. Edith Frank umire [[6. januar]]a [[1945]]. u ženskom logoru [[Koncentracioni logor Auschwitz-Birkenau|Auschwitz-Birkenau]] od gladi i slabosti. Margot i Anne Frank su evakuirane u logor Bergen-Belsen. U martu 1945 u logoru izbija[[tifus]] od kojeg masovno umiru ljudi. Svjedoci su rekli da su Anna i Margot obije oboljele od tifusa, te da je Margot pala sa svog ležaja i umrla od šoka, a nakon nekoliko dana i anna je umrla. Sahranjene su u jednoj od masovnih grobnica, ali je podignut stećak u znak sjećanja na njih.Otto Frank je kao jednini preživio strahote logora. Kada se vratio u Amsterdam, saznao je da su Edith, Margot i Anna mrtve. Umro je [[1980]]. u [[Basel]]u u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Do kraja života on radi na dnevniku koji biva [[1988]]. poslije njegove smrti objavljen.
 
U dnevniku koji je dobila na trinaesti rođendan Anne je opisivala teškoće s kojima se susretao njen narod. Dnevnik ju je učinio najpoznatijom žrtvom holokausta te originalno pokazuje trepnje i situaciju skrivenih židova.
 
== Reference ==
73.705

izmjena