Razlika između izmjena na stranici "Sazviježđe"

Dodan 1 bajt ,  prije 9 godina
m
robot mijenja: la:Constellatio; kozmetičke promjene
m (r2.7.1) (robot Dodaje: tt:Йолдызлык)
m (robot mijenja: la:Constellatio; kozmetičke promjene)
[[Datoteka:Cellarius southern scenographic.jpg|thumb|300px|Sazviježđa, 1661.]]
'''Sazviježđa''' ili '''konstelacije''' su skupine [[zvijezda]] koje su prividno povezane u posebne zvjezdane skupove. U trodimenzionalnom prostoru većina zvijezda koje vidimo su relativno povezane, ali se nerijetko grupišu u nebeskoj sferi noćnoga neba. Ljudi su kroz historiju grupisali zvijezde u sazviježđa prema tome koliko su daleko jedna od druge. "Neslužbeno" sazviježđe je poznato kao '''asterizam'''. Zvijezde u sazviježđu ili asterizmu rijetko imaju bilo kakve veze jedna s grugom, a kad se gledaju sa Zemlje čini se da su vrlo blizu jedna drugoj, iako su na velikim međusobnim udaljenostima. Grupisanje zvijezda u sazviježđa je u biti proizvoljno, jer su razne kulture na razne načine imenovale sazviježđa, mada njih nekoliko očitijih teže da se često vrate u upotrebu, kao npr. Orion i Scorpius (Škorpion).
 
Internacionalna Astronomska Unija (IAU) dijeli nebo na 88 službenih sazviježđa s preciznim granicama, tako da svaki pravac se pridružuje tačno jednom sazviježđu. U sjevernoj nebeskoj hemisferi
Ukoliko se nalazimo na [[sjeverni pol|sjevernom]] ili [[južni pol|južnom]] Zemljinom polu uvijek vidimo iste zvijezde koje se paralelno s horizontom okreću oko tačke tačno iznad nas. Niti jedna zvijezda ne izlazi niti zalazi. Pomjerajući se s polova ka manjim zemljopisnim širinama, izgled neba se mijenja. Što se krećemo bliže ekvatoru, sve više zvijezda počinje izlaziti i zalaziti, a sve manje ih je vidljivo tokom cijele noći. Zvijezde i drugi objekti koji su za određenog promatrača uvijek iznad horizonta nazivaju se ''cirkumpolarnim''. Za promatrača na sjevernom polu cijelo sjeverno nebo je [[cirkumpolarno nebo|cirkumpolarno]], dok je cijelo južno nebo [[anticirkumpolarno nebo|anticirkumpolarno]] (nikada ne izlazi iznad [[obzor (astronomija)|obzora]]). Zvijezda [[Sjevernjača]] (lat. ''Polaris'') nalazi se gotovo tačno u smjeru sjevernog nebeskog pola, udaljena od njega nešto manje od 3/4 lučnog stupnja, zbog čega se već dugo vremena koristi pri orijentaciji u prostoru, uvijek pokazujući smjer sjevera.
 
Promatrač na [[ekvator|ekvatoru]]u jedini je u stanju vidjeti cijelo nebo, za njega niti jedan dio neba nije cirkumpolaran ni anticirkumpolaran. Sjevernjača se vidi tačno na obzoru (u pravcu sjevera), a nebeski ekvator prolazi kroz [[zenit]], odakle se spušta na istočnu i zapadnu točku obzora.
 
Iz naših krajeva vidljiva su zviježđa sjevernog neba, a u ljetnim mjesecima i dio južnog neba. Sazviježđa koja vidimo kao cirkumpolarna su: [[Veliki Medvjed (zviježđe)| Veliki]] i [[Mali medvjed (zviježđe)|Mali medvjed]], [[Zmaj (zviježđe)|Zmaj]], [[Cefej (zviježđe)|Cefej]], [[Kasiopeja (zviježđe)|Kasiopeja]], [[Žirafa (zviježđe)|Žirafa]],te dijelovi zviježđa [[Perzej (zviježđe)|Perzej]], [[Ris (zviježđe)|Ris]].
 
== Vanjski linkovi ==
 
* [http://www.site.uottawa.ca:4321/astronomy/index.html Astronomy knowledge base]
* [http://www.botproductions.com/stellar/index.html The Stellar Guide]
* [http://www.astro.wisc.edu/~dolan/constellations/extra/constellations.html What Are Constellations?]
* [http://www.dibonsmith.com/stars.htm The Constellations]
 
{{Sazviježđe}}
[[kn:ನಕ್ಷತ್ರಪುಂಜ (Constellation)]]
[[ko:별자리]]
[[la:SidusConstellatio]]
[[lb:Stärebild]]
[[li:Starebeeld]]
66.588

izmjena