Razlika između verzija stranice "Električna struja"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Odbijena zadnja izmjena (od strane 109.92.223.225) i vraćena revizija 1414869 od Luckas-bot
Red 13:
== Struja u klasičnim čvrstim provodnicima ==
 
U većini čvrstih [[provodnik]]a,JES KURACkada MALOna njih ne djeluju spoljne električne sile, postoji nasumično kretanje slobodnih [[elektron]]a koje nastaje usljed termalne energije koju elektroni dobijaju iz okolnog prostora. Kada atom izgubi slobodni elektron, postaje pozitivno naelektrisan. Slobodan elektron može da se kreće među ovim pozitivnim [[ion]]ima, dok oni mogu samo da osciliraju oko njihovih stalnih pozicija u rešetki provodnika. Slobodni elektroni su stoga nosioci elektriciteta u čvrstim provodnicima. Ako se zamisli ravan koja presjeca provodnik na pola, ukupan broj slobodnih elektrona koji prolaze sa jedne strane na drugu jednak je broju koji prolazi u suprotnom smjeru.
 
Kada se krajevi čvrstog provodnika spoje sa polovima izvora napona, na primjer istosmjerne struje kao što je [[baterija]], taj izvor uspostavlja električno polje na kraju provodnika. U trenutku spajanja kontakata, slobodni elektroni u provodniku će početi da se kreću sa negativnog prema pozitivnom kraju izvora pod uticajem električnog polja. Za svaki amper struje, 1 kulon elektriciteta (koji se sastoji od oko 6.242 × 10<sup>18</sup> elementarnih čestica - elektricitet jednog elektrona ili protona) prolazi svake [[sekunda|sekunde]] kroz poprečni presjek provodnika.