Razlika između verzija stranice "Jusuf-pašina "Kuršumlija" džamija"
| [pregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary |
m Složio članak po temi |
||
Red 52:
Popravak Kuršumlije u [[1867]]. godini bi mogao biti drugi popravak, jer je vrlo vjerovatno jedan, uslijedio nakon demoliranja džamije od strane [[Eugen Savojski|Savojskog]] 1697. godine. Prema do danas sačuvanom predanju, nad ulazom u Kuršumliju nekada stajaše zlatna ploča sa natpisom (svakako sa pozlaćenim slovima), koju su Eugenovi vojnici odnijeli sa sobom kao ratni trofej. ▼
Iz tariha iznad ulaznih vrata, iznutra, stoji da je bio «tamir» - popravak džamije i u 1318. po H., odnosno u godini 1900.-1902. i to bi bio treći po redu. Četvrti je počeo 1972. godine. Džamija Kuršumlija je bila 1900. godine farbana. Godine 1902. vjetar je iznad šerefa prelomio munaru, koja je nanovo sazidana i postavljen alem. ▼
Također se pripovijeda da je bivši općinski načelnik, kao član [[Vakuf]]skog sabora Mustajbeg Uzeirbegović, ofarbao iznutra ovu džamiju o svom trošku. Za vrijeme austro-ugarske uprave, kada je ovdje služio u svojstvu kotarskog predstojnika baron Berns, džamija je iznutra sva ofarbana na trošak ondašnje Zemaljske vlade za BiH. Za vrijeme službovanja u Maglaju kotarskog predstojnika, Jula, nabavljen je za ovu džamiju i jedan ogroman ćilim. Govori se da je to darovala ili Zemaljska vlada BiH, ili možda ondašnji poglavar Barun Apel.Za vrijeme austro-ugarske uprave, a prije Prvog svjetskog rata, također je dio krova s južne strane popravljan.▼
Dekor džamije potječe iz zadnjih dana osmanlijske uprave u Bosni.▼
U džamiji se nalaze i četiri kaligrafski izvedene levhe, a na jednoj od njih je potpis kaligrafa Abdulaha Hindli, nakšibendije Halidije, iz 1316. ([[1898]].) godine.▼
U džamiji se čuva i devet bakrenih čiraka sa zapisima, od kojih je njih osam datirano s 1318. ([[1900]].) godinom, a zavještali su ih: ▼
*Hadže Zulejha-hanuma, kći Osman-agina (dva komada)▼
*Hanifa, kći Hasanova, žena Maglajca Mulabdića Mula Mehmeda;▼
*Emina hanuma, kći kapetana Hadži Emin-bega ( dva komada );▼
*Hadži Mehmed Emin-beg, kapetan, sin kapetana Hadži Tahir-bega (dva komada);▼
*Hadži Ali-beg, sin Ali-bega, sina Rustem-agina, sina Mustafa-agina, i▼
*Jedan čirak je zavještala Dizdarević Zejneba hanuma 1320. (1902.)godine.▼
U Kuršumliji ima (odnosno bilo je) i nekoliko orijentalnih rukopisa među kojima i jedan tursko-bosanski rječnik i veća zbirka fetvi pisanih na uobičajeni način na komadima papira<ref>Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika u BiH II, Sarajevo-Publishing, Sarajevo. 1998.,str. 237.-239.</ref>.▼
*Od 28.01.2011 džamija Kuršumlija je zatvorena radi kompletnih radova obnove unutrašnjeg i vanjskog dijela sa okolinom i vraćanjem prvobitne kaligrafije. Kompletni radovi su donacija [[Turska|Turske]] vlade. Predviđeni rok radova je 300 dana.▼
== Opis objekta==
Line 139 ⟶ 118:
== Prve restauracije ==
▲Popravak Kuršumlije u [[1867]]. godini bi mogao biti drugi popravak, jer je vrlo vjerovatno jedan, uslijedio nakon demoliranja džamije od strane [[Eugen Savojski|Savojskog]] 1697. godine. Prema do danas sačuvanom predanju, nad ulazom u Kuršumliju nekada stajaše zlatna ploča sa natpisom (svakako sa pozlaćenim slovima), koju su Eugenovi vojnici odnijeli sa sobom kao ratni trofej.
▲Iz tariha iznad ulaznih vrata, iznutra, stoji da je bio «tamir» - popravak džamije i u 1318. po H., odnosno u godini 1900.-1902. i to bi bio treći po redu. Četvrti je počeo 1972. godine. Džamija Kuršumlija je bila 1900. godine farbana. Godine 1902. vjetar je iznad šerefa prelomio munaru, koja je nanovo sazidana i postavljen alem.
▲Također se pripovijeda da je bivši općinski načelnik, kao član [[Vakuf]]skog sabora Mustajbeg Uzeirbegović, ofarbao iznutra ovu džamiju o svom trošku. Za vrijeme austro-ugarske uprave, kada je ovdje služio u svojstvu kotarskog predstojnika baron Berns, džamija je iznutra sva ofarbana na trošak ondašnje Zemaljske vlade za BiH. Za vrijeme službovanja u Maglaju kotarskog predstojnika, Jula, nabavljen je za ovu džamiju i jedan ogroman ćilim. Govori se da je to darovala ili Zemaljska vlada BiH, ili možda ondašnji poglavar Barun Apel.Za vrijeme austro-ugarske uprave, a prije Prvog svjetskog rata, također je dio krova s južne strane popravljan.
▲Dekor džamije potječe iz zadnjih dana osmanlijske uprave u Bosni.
▲U džamiji se nalaze i četiri kaligrafski izvedene levhe, a na jednoj od njih je potpis kaligrafa Abdulaha Hindli, nakšibendije Halidije, iz 1316. ([[1898]].) godine.
▲U džamiji se čuva i devet bakrenih čiraka sa zapisima, od kojih je njih osam datirano s 1318. ([[1900]].) godinom, a zavještali su ih:
▲*Hadže Zulejha-hanuma, kći Osman-agina (dva komada)
▲*Hanifa, kći Hasanova, žena Maglajca Mulabdića Mula Mehmeda;
▲*Emina hanuma, kći kapetana Hadži Emin-bega ( dva komada );
▲*Hadži Mehmed Emin-beg, kapetan, sin kapetana Hadži Tahir-bega (dva komada);
▲*Hadži Ali-beg, sin Ali-bega, sina Rustem-agina, sina Mustafa-agina, i
▲*Jedan čirak je zavještala Dizdarević Zejneba hanuma 1320. (1902.)godine.
▲U Kuršumliji ima (odnosno bilo je) i nekoliko orijentalnih rukopisa među kojima i jedan tursko-bosanski rječnik i veća zbirka fetvi pisanih na uobičajeni način na komadima papira<ref>Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika u BiH II, Sarajevo-Publishing, Sarajevo. 1998.,str. 237.-239.</ref>.
== Restauracija 2008-2009 ==▼
[[Datoteka:Kursumlija1993.JPG|desno|thumb|300px|Džamija "Kuršumlija u maglaju 1993. godine. Oštećena granatiranjem [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]]]▼
Jusuf-pašina džamije je pretrpjela izrazito teška oštećenja u granatiranju Maglaja 1992-1995. Minaret je bio srušen do šerefe, kupola sa probojnim rupama, istovjetna i slična oštećenja na kupolicama trijema i fasadama. U nadležnosti Republičkog zavoda BiH, vršeni su konzervatorsko-restauratorski radovi (1996.-1999.). Tada je izvršena sanacija kupolica trijema, velika kupola (uključujući i krovni pokrivač), rekonstrukcija "kace" munare sa šerefom i podšerefom, zamjena ugaonog stuba trijema.
Posebne zasluge za realizaciju ovog projekta ima [[Švedska|Švedske]] humanitarna organizacija "SIDA", koja je donirala oko milion [[Konvertibilna marka|Konvertibilnih maraka]]
Line 148 ⟶ 145:
* Imamska kuća je restaurirana 1966. ili 1967. godine.
▲== Restauracija 2008-2009 ==
▲[[Datoteka:Kursumlija1993.JPG|desno|thumb|300px|Džamija "Kuršumlija u maglaju 1993. godine. Oštećena granatiranjem [[Vojska Republike Srpske|Vojske Republike Srpske]]]]
Restauracijom u 2008. godini je utvrđeno sljedeće:
Line 206 ⟶ 201:
Najviše registriran na slobodnim zidnim plohama (južni zid), te na tjemenu glavne kupole i kalotama. Datira iz perioda negdje oko [[1560]]. godine. Kompozicije su to klasičnog osmanskog slikarstva karakteristični za ovaj period. Naglasak nije samo na boji već i na liniji. Slikarski sloj rađen je direktno na malteru ili kamenu. Nažalost od svih boja koje su korištene, jedino se dobro očuvala crvena (turska crvena). Ostale boje možemo prepoznati samo u tragovima (plava, crna, umbra).
Ovom sloju pripada najvjerovatnije i pozlata na stalaktitima niše mihraba.
▲*Od 28.01.2011 džamija Kuršumlija je zatvorena radi kompletnih radova obnove unutrašnjeg i vanjskog dijela sa okolinom i vraćanjem prvobitne kaligrafije. Kompletni radovi su donacija [[Turska|Turske]] vlade. Predviđeni rok radova je 300 dana.
| |||