Razlika između izmjena na stranici "Bjelorusi"

Uklonjeno 40 bajtova ,  prije 9 godina
m
clean up, replaced: njezino → njeno
m (robot Dodaje: tt:Беларуслар)
m (clean up, replaced: njezino → njeno)
| populacija = > 9.5 milijuna (2009.)
| regije = {{ZD+X/B|BJE}} 8.159.073 <ref>[http://belstat.gov.by/homep/en/census/p5.php Popis 1999.]</ref>
 
| regija1 = {{ZD+X/R|RUS}}
| pop1 = > 807.970
| ref1 = <ref>[http://www.perepis2002.ru/ct/html/TOM_04_01.htm Rusija (2002.)]</ref>
 
| regija2 = {{ZD+X/S|SAD}}
| pop2 = > 700.000
| ref2 = <ref>[http://www.census.gov/prod/2004pubs/c2kbr-35.pdf SAD]</ref>
 
| regija3 = {{ZD+X/U|UKR}}
| pop3 = 275.800
| ref3 = <ref>[http://www.ukrcensus.gov.ua/eng/results/general/nationality/ Ukrajina (2001.)]</ref>
 
| regija4 = {{ZD+X/K|KAZ}}
| pop4 = 111.926
| ref4 = <ref>[http://www.demoscope.ru/weekly/2002/057/analit04.php Kazahstan (2005.)]</ref>
 
| regija5 = {{ZD+X/L|LAT}}
| pop5 = 93.583
| ref5 =
 
| regija6 = {{ZD+X/B|BRA}}
| pop6 = < 80.000
| ref6 =
 
| regija7 = {{ZD+X/K|KAN}}
| pop7 = < 70.000
| ref7 =
 
| regija8 = {{ZD+X/P|POLJ}}
| pop8 = 48.700
| ref8 = <ref>[http://www.stat.gov.pl/gus/5840_3697_ENG_HTML.htm Poljska (2009.)]</ref>
 
| regija9 = {{ZD+X/L|LIT}}
| pop9 = 42.866
| ref9 = <ref>{{cite web|url=http://www.emz-berlin.de/Statistik_2/lit/lit_01.htm|title=Lithuania: Population by ethnic nationality* (2001)|date=|year=2001.|work=emz-berlin.de|language=engleski}}</ref>
 
| regija10 = {{ZD+X/E|EST}}
| pop10 = 17.241
| ref10 =
 
| regija20 = {{ZD+X/A|AUS}}
| pop20 = > 12.000
| ref20 = <ref>"[http://www.crc.nsw.gov.au/statistics/Sect1/Table1p08Aust.pdf Ancestry by Birthplace of Parent(s)]" ''Australia: 2001 Census''. 2001.</ref>
 
| regija24 = {{ZD+X/A|ARM}}
| pop24 = 1.100
| ref24 =
 
| jezik = [[bjeloruski]]
| vjera = [[Pravoslavci]] (većina) <br> [[Grkokatolici]] (manjina)
== Porijeklo imena ==
 
Bjelarus' je u srednjem vijeku označavala sjeverozapadnu [[regija|regiju]] države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rus'i]] na kojoj su u većini bila naseljena dva istočnoslavenska plemena: ukrajinsko pleme [[Derevljani]] na jugu (uglavnom područja [[Gomel]], [[Brest]] i [[Grodno]]) i bjelorusko pleme [[Dregoviči]] na sjeveru. Ime Bjelorusi (orginalno: ''Belarusi'') vuče svoje porijeklo prema toj srednjovjekovnoj regiji i [[termin]] se počeo intenzivnije koristiti tek nakon 18. stoljeća. Prije 18. stoljeća današnji Bjelorusi, u sklopu [[Povijest Litve|poljsko-litavske države]], su radi svoje pravoslavne vjere i gotovo identičnih običaja, dobili ime prema srednjovjekovnim [[Ukrajinci|Ukrajincima]]ma, odnosno njihov stariji etnonim Rusini (lat. Ruteni).
 
== Bjeloruski etnos ==
[[Datoteka:Yakub Kolas.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pjesnik i znanstvenik [[Jakub Kolas]] (1882-1956)]]
[[Datoteka:Yanka Kupala.jpg|mini|100px|lijevo|Bjeloruski pisac [[Janka Kupala]] (1882-1942)]]
Početkom [[ 6. stoljeće|6. stoljeća]] teritorij moderne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] bio je naseljen istočnoslavenskim plemenima, precima suvremenih Bjelorusa. U [[9. stoljeće|9.]] i [[10. stoljeće|10. stoljeću]] pojavljuje se nekoliko kneževina a jedna od njih se nalazi u području [[Polock]]a, i postaje dio srednjovjekovne države Kijevske Rusi koja usvaja kršćanstvo prema [[Bizantski crkveni obred|bizantskom obredu]].
 
Nakon dezintegracije [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] u 13. stoljeću bjeloruske zemlje su inkorporirane u Veliko vojvodstvo Litve, na koje oni imaju snažan kulturni i religiozni utjecaj. Nakon dinastijske unije [[Litva|Litve]] i Poljske [[1386]]., [[Litavci]] se preobraćuju na latinsko kršćanstvo, a značaj pravoslavnog kršćanstva opada. Godine [[1596]]. bjeloruski biskupi zajedno s ukrajinskim prihvaćaju uniju s Rimom. Većina populacije pripala je Unijatskoj crkvi, ali plemstvo u većini adoptira katoličanstvo, zajedno s poljskim jezikom i kulturom.
 
U diobi Poljske [[1772]], [[1793]]. i [[1795]]. Bjelorusija je aneksirana [[Rusko Carstvo |Ruskom Carstvu]]. U 18. i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] [[Rusi]] i [[Poljaci]] natječu se u lojalnosti bjeloruskim seoskim masama te ujedno naglašavaju njezinu različitost od današnje [[Ukrajina|Ukrajine]]. Završetkom seoskog ustanka [[1863]]. koji je poveo Konstantin Kalinovsky ([[Kastus Kalinouski]]) dolazi do razvoja neovisne Bjelorusije i dalje se stimulira kroz radove bjeloruskih pjesnika [[Jakub Kolas]]a i [[Janka Kupala|Janka Kupale]]. [[Bjelorusija]] proklamira svoju nezavisnost u ožujku [[1918]]., po kolapsu Ruskog Carstva.
 
Nakon poljsko-sovjetskog rata [[1920]]. zapadnu Bjelorusiju okupirala je [[Poljska]], a istočna Bjelorusija postaje dijelom [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Godine [[1939]]. počekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] i zapadni teritorij okupiran je od Sovjetske Rusije, ovo područje postaje veliko ratište u kojemu je došlo do enormnog uništenja, a Bjelorusi gube četvrtinu populacije. U poslije-ratnom razdoblju konačno dolazi do ekonomskog razvoja i nagle [[industrija|industrijalizacije]]lizacije.
 
Reformama sovjetskog vođe [[ Mihail Gorbačov|Mihaila Gorbačeva]] sredinom osamdesetih godina 20. stoljeća među narodom dolazi do jačanja nacionalne svijesti s masovnim pokretom [[Adradzhenne]] (ponovno rođenje) iz [[1989]]. godine što je uz tadašnje krize samo dovelo do skorog raspada Sovjetskog Saveza. Godine [[1991]]. formirana je [[Zajednica Nezavisnih Država]] od bivših sovjetskih republika, [[Bjelorusija]] postaje neovisna država, a [[Minsk]] postaje glavni grad Bjelorusije.
 
== Život i običaji Bjelorusa ==
 
=== Narodna glazba i glazbala ===
 
Narodna glazba Bjelorusa je bogata a izvodi se na raznim domaćim [[instrumenti]]ma. Kao i u mnogim drugim krajevima u svijetu, ona se danas sve manje čuje, uglavnom u ruralnim predjelima, a njezinonjeno mjesto zauzeo je šund sa zapada. Od duhačkih glazbala oni imaju dvojnu frulu poznatu kao ([[parniouka]], dvzajchatki, [[dudki]], pasvisceli, hoosli, parnyia dudki) koja se sastoji od dviju cijevi različitih dužina. U istu skupunu glazbala spada i '[[duda]]', sastoji se od mješine sačinjene od kože jazavca, koze ili teleta i s ne manje od tri cijevi različitih dužina 'soska', koja služi za upuhivanje zraka; 'perabor' koji daje melodiju i 'huk'. U južnoj Bjelorusiji poznat je rog 'roh', obično goveđi, ali se izrađuje i od drveta [[breza|breze]], [[javor]]a ili omorike. Rogovi naravno koriste lovcima pri lovu. "Dudka" je jedan od najstarijih glazbala kod Bjelorusa, to je frula s šest rupa za prste izrađena od ražine slame. U [[Minsk]]u je zovu "Zhalejka" ili "Dudachka". Postoje i instrumenti za udaranje kao "Vuhol'nik" i "Cymbalki" ; glazbala koja zvuk daju okretanjem: "Shmyhala" i "Trashchotka".
 
=== Kuhinja ===
46.745

izmjena