Razlika između verzija stranice "Dinastija Tang"

Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
Nova strana: mini|350px|<center>Rasprostiranje i vremensko trajanje dinastije Tang<center> '''Dinastija Tang''' ili '''Dinastija Tan''' (kineski: 唐朝) (18. juni, [[6...
(Nema razlike)

Verzija na dan 31 januar 2011 u 22:59

Dinastija Tang ili Dinastija Tan (kineski: 唐朝) (18. juni, 618. – 4. juni, 907.) je bila kineska carska dinastija koja je nasljedila dinastiju Sui. Dinastije je djelimično prekinuta za vrijeme Druge Chou dinastije (16. septembar, 690. – 3. mart, 705.) kada je carica Wu Zetian zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.

Rasprostiranje i vremensko trajanje dinastije Tang

Dinastija Tang, sa sjedištem u gradu Chang’anu (današnji Xi’an) koji je bio najnaseljeniji grad na svijetu, smatra se vrhuncem kineske civilizacije i zlatnim dobom kozmopolitske kineske kulture. Teritorij Kine je za vrijeme dinastije Tang, u brojnim vojnim pohodima ranih vladara, narastao veći od onog za vrijeme dinastije Han, a populacija je prešla 50 miliona stanovnika.

Uspon dinastije Tang

 
Knjiga Diamond Sutra, je najranija štampana knjiga uz upotrebu drvoreza iz 868. godine.
 
Bas-reljef vojnika i konja s raskošnim sedlom iz grobnice cara Taizonga, oko 650. godine.

Dinastiju Tang je osnovala porodica Li (李), koja je preuzela vlast za vrijeme raspada dinastije Sui, koja je propala djelimično zbog tereta nametnutih javnim radovima, kao što je Veliki kanal, a djelimično zbog skupih pokušaja da se osvoji Koguryo (sjeverna Koreja).

Dinastija Tang je u tom početnom vremenu mnogobrojnih pobuna uspjela stvoriti snažno centralizirano carstvo s učinkovitim sistemom upravljanja. Njezinu vladavinu podržavao je Carski ispitni sistem, čiji je zadatak bio izabrati obrazovane građane da služe carstvu. Sistem se održao sve do početka 20. vijeka.

Nakon nekoliko godina unutrašnjeg jačanja dinastija Tang započela je širenje preko granica. Do 660-ih vojska dinastije Tang intervenirala je u Indiji, zauzela Tarim i Džungariju i nakratko uspostavila protektorate u Tuharistanu, Sogdijani i Fergani. U to vrijeme je konačno zauzet i Koguryo. Oko 660. godine Kinesko Carstvo je imalo najveću površinu do 18. vijeka. Kineska kultura i sistem upravljanja širili su se zajedno s vojnim osvajanjima te su uspostavili kinesko kulturno jedinstvo na Dalekom istoku, koje se održalo i dugo nakon propasti dinastije Tang.

Vrhunac Carstva

Datoteka:Tang Pipa.jpg
Instrument pipa (wuxian) s 5 žica iz dinastije Tang.
 
Velika Pagoda Divlje guske, izgrađena 652. i obnovljena od strane carice Wu Zetian 704. godine, Chang'an (današnji Xi'an).
 
Divovski Leshan Buda, visok 71 m; klesan je od 713. do 803. godine.

Carstvo je bilo povezano mrežom poštanskih puteva, dok je prijevoz između područja u dolini rijeke Yangtze, koja su se brzo razvijala, i sjevera bio omogućen učinkovitom mrežom kanala i plovnih puteva. Putna mreža je bila usmjerena prema glavnom gradu, Ch’ang-anu, koji je ostao političko i strateško središte carstva. No, privredna središta nalazila su se u sjevernoj ravnici oko donjeg toka Yangtzea. Većinu trgovine na Putu svile vodili su Kinezi i nomadski narodi srednje Azije.

U 8. vijeku, kao posljedica privrednog razvoja, došlo je i do znatnog povećanja broja stanovništva.

Vjerska i filozofska ideologija budizma je postala sastavnim dijelom kineske kulture, no nikada nije potisnula izvorna kineska vjerovanja, te će u 9. vijeku budizam biti proganjan od strane vlasti i izblijedit će njegov utjecaj. Uprkos silaznoj putanji dinastije Tang, umjetnost i kultura će nastaviti da se razvijaju. Dva kineska najslavnija pjesnika potiču iz ovog doba – Du Fu i Li Bai; kao i pjesnici Meng Haoran, Du Mu i Bai Juyi, ali i slikari Han Gan, Zhang Xuan i Zhou Fang.

Također cvjeta hitorijska literatura koju skupljaju historičari, ali nastaju i enciklopedije i knjige o geografiji i medicini. Mnoge nove inovacije su se također javile u dinastiji Tang, poput drvoreza, mehanizma pomaka u urarstvu, unapređenja kartografije, pa čak i primjena hidraulike kod pokretanja ventilatora.

Propast dinastije Tang

Graničarski general An Lu-shan dignuo je 755. godine An Shi bunu koja je znatno oslabila dinastiju Tang. U burnim godinama koje su uslijedile, Kina se povukla iz srednje Azije i postala zatvorenija, djelimično i zbog širenja islama, koji je do 8. vijeka došao do Fergana, a potom postao dominantan i u Turkestanu. Na unutrašnjem planu carska je vlast oslabila, moć je prešla na provincije, a mnogi su glavni gradovi prerasli u velike i bogate metropole. Istodobno dolazi do velikih premještanja stanovništva prema dolini rijeke Yangtze, gdje su se koristile nove metode zemljoradnje. Trgovina je cvjetala, a mreža malih trgovačkih gradova je rasla.

Krajem 9. vijeka veliki je seljački ustanak gotovo uništio centralnu vlast dinastije Tang. Kina je podijeljena na 10 država s malim ostatkom carstva kojim je vladalo pet dinastija u nizu (tzv. Vrijeme pet dinastija i deset kraljevstava). Tek 960. godine dolazi do ponovnog ujedinjenja zemlje pod dinastijom Sung.

Izvori

Vanjski linkovi


Šablon:Link FA Šablon:Link FA Šablon:Link FA