Razlika između izmjena na stranici "Arthur Miller"

Dodana 2.054 bajta ,  prije 10 godina
nema sažetka izmjene
m (r2.7.1) (robot Dodaje: be:Артур Мілер)
==Biografija==
===Život i rana karijera===
'''Arthur Asher Miller''' je rođen [[17. oktobar|17.oktobra]] 1915.godine u [[New York City|New Yorku]], kao drugo od troje djece poljsko-jevrejskih imigranata, Isidore i Augusta Millera <ref>[http://www.umich.edu/~amfiles/biography/earlyyears.html#"Arthur Miller Files". University of Michigan]</ref>.Njegov otac, nepismeni ali dobro stojeći poduzetnik, bio je vlasnik dućana ženske odjeće u kojoj je zapošljavao 400 osoba. Porodica je živjela na [[Manhattan|Manhattnu]]. 1929. godine, nakon sloma berze na ''Wall Streetu'', Millerovi su izgubili gotovo sve te se sele u [[Brooklyn]]<ref>The Times Arthur Miller Obituary, (London: The Times, 2005) </ref>gdje Miller radi kao dostavljač hljeba i pomaže porodici da sastavi kraj s krajem<ref>[http://www.nytimes.com/2009/06/03/books/03garn.html?_r=2#Miller: Life before and after Marilyn]</ref>.Nakon što je 1932.godine završio srednju školu, radio je brojne bijedne poslove kako bi platio školovanje na koledžu.<ref>The Times Arthur Miller Obituary, (London: The Times, 2005)</ref><ref>[http://select.nytimes.com/gst/abstract.html?res=F40816FD3E5C12728DDDA80894D9405B8084F1D3#Hechinger, Fred M. "ABOUT EDUCATION; Personal Touch Helps", The New York Times, 01.01.1980.]</ref>
 
Nakon što je na ''Univerzitetu u Michigenu'' počeo studirati žurnalistiku, Miller je radio kao reporter i noćni urednik studentskih novina ''The Michigen Daily''. U ovom periodu nastao je njegov prvi rad ''No Villain''<ref>[http://www.ibiblio.org/miller/life.html#"A Brief Chronology of Arthur Miller's Life and Works". The Arthur Miller Society]</ref>.Poslije je promijenio studij, počeo studirati engleski jezik i dobio nagradu ''Avery Hopwood'' za ''No Villaina''. Njegov prvi mentor bio je profesor [[Kenneth Rowe]] sa kojim je Miller zadržao jake veze tokom cijelog života.
 
Miller je diplomirao [[1938]].godine, nakon čega se pridružio agenciji ''Federal Theater Project'', osnovanoj u doba [[New Deal|New Deal-a]] sa zadatkom da osigura posao pozorišnim radnicima. Nakon što je [[1939|1939.]]godine ova agencija zatvorena zbog straha Kongresa od upliva komunističkih ideja,Miller počinje sa radom na ''Brooklyn Navy Yard''-u (luka u Brooklynu), pišući radio drame od kojih su neke emitirane na [[CBS]]-u.
 
[[5. august|05.augusta]] [[1940]]., vjenčao se sa svojom djevojkom iz koledža, ''Mary Slattery''. Par je imao dvoje djece, Jane i Roberta. [[Robert Miller|Robert]], scenarist i reditelj, bio je producent film [[Vještice iz Salema]] (The Crucible), snimljenog [[1996]].godine. <ref>[http://www.imdb.com/name/nm0589224#"Robert A. Miller's IMDB profile". Internet Movie Database]</ref>
 
1940.godine, Miller je napisao pozorišni komad ''The Man Who Had All the Luck'', koji je izveden u [[New Jersey|New Jerseyu]] iste godine te dobio nacionalnu pozorišnu nagradu (Theatre Guild's National Award).Ipak, predstava je skinuta sa programa nakon samo četiri izvođenja.1946.godine, Millerova je predstava ''Svi moji sinovi'' (All My Sons), koju je započeo sa pisanjem 1941., bila pravi [[Broadway|broadwayskih]] uspjeh sa kojom je dobio svoju prvu [[Tony nagrada|Tony nagradu]] za najboljeg autora i koja ga je konačno etablirala kao dramskog pisca. <ref>[http://books.google.com/books?id=13YH9UHBkTMC&pg=PA301&lpg=PA301&dq=arthur+miller+at+bristol+old+vic&hl=en#v=onepage&q=arthur%20miller%20at%20bristol%20old%20vic&f=false#C. W. E. Bigsby (2005). Arthur Miller: A Critical Study. Cambridge University Press. p. 301. ISBN 9780521605533]</ref>
 
1948. napisao je ''Smrt trgovačkog putnika'' koji se danas smatra klasičnim djelom svjetskog teatra.Djelo je svoju pozorišnu premijeru imalo 1949.godine u režiji [[Elia Kazan|Elia Kazana]]. Pokupilo je hvalospjeve kritike, osvojivši, između ostaloga, [[Tony nagrada|Tony nagradu]] za najboljeg autora te [[Pulitzerova nagrada|Pulitzerovu nagradu]] za dramu. Predstava je odigrana 742 puta.
U junu [[1956|1956.]], Miller je napustio svoju prvu suprugu ''Mary Slattery'' i vjenčao se sa [[Marilyn Monroe]] sa kojom se prvi put sreo u aprilu 1951.i sa kojom je od tada bio u stalnom kontaktu.[[Marilyn Monroe|Monroe]] je igrala glavnu ulogu u filmu ''Neprilagođeni'' ''(The Misfits)'' nastalom prema Millerovom scenariju. No film je bio apsolutni promašaj. Nekoliko mjeseci prije premijere, [[1961|1961.]], par se razveo a devetnaest mjeseci kasnije, [[Marilyn Monroe|Monroe]] je pronađena mrtva u svojoj kući od prevelike doze tableta koje je uzela.
 
[[1962|1962.]]Miller se vjenčao sa fotografkinjom ''Inge Morath'' sa kojom je imao dvoje djece: kćerku Rebbecu i sina Daniela rođenog sa [[Downov sindrom|Downovim sindromom]]. Daniel je kasnije smješten u specijalnu ustanovu, a na Millerovo insitiranje, isključen je iz njegovog privatnog života. Par je ostao zajedno sve do Ingine smrti 2002.Millerov zet, [[Daniel Day-Lewis]], često je posjećivao Daniela te je kasnije uspio nagovoriti Millera da konačno posjeti svog odraslog sina.<ref>[http://www.dailymail.co.uk/pages/live/articles/showbiz/showbiznews.html?in_article_id=509161&in_page_id=1773#Paul Scott (January 2008). "The very strange life of reclusive superstar Daniel Day-Lewis". London: Daily Mail]</ref>
 
===Kasnija karijera===
[[1964|1964.]]Miller je napisao pozorišni komad ''After The Fall'', kao duboko lični pogled na brak sa [[Marilyn Monroe|Monroe]]. Izuzetnu popularnost izazvala je činjenica da je [[Marilyn Monroe]] prikazana kroz lik Maggie.1965.izabran je za prvog američkog predsjednika [[Međunarodni PEN Centar|Međunarodnog PEN Centra]], na čijem je čelu ostao četiri godine.U ovom periodu Miller je napisao poznatu porodičnu dramu ''The Price'' koja slovi za njegovo najuspješnije djelo nakon ''Smrti trgovačkog putnika''.<ref>[http://www.umich.edu/~amfiles/biography/607080.html#"Arthur Miller Files 60s70s80s". University of Michigan]</ref>
 
[[1969|1969.]], Millerova djela su zabranjena u [[Sovjetski Savez|Sovjetskom Savezu]] zbog učešća u kampanji za oslobađanje disidentskih pisaca. Tokom '70-tih, Miller je proveo mnogo vremena eksperimentirajući sa teatarskim prikazima. Međutim oba njegova poznata rada, [[komedija]] ''The Creation of the World and Other Business'' te muzička adaptacija drame ''Up from Paradise'', doživjela su komercijalni debakl i hladan prijem kritike.<ref>[http://www.nytimes.com/books/00/11/12/specials/miller-genesis.html?_r=4&oref=slogin&oref=login#"Arthur Miller Returns to Genesis for First Musical". www.nytimes.com]</ref><ref>[http://theater2.nytimes.com/mem/theater/treview.html?_r=1&res=940DEFDB133BF935A15753C1A965948260#"UP FROM PARADISE – Review – Theater – New York Times". theater2.nytimes.com]</ref>
 
[[1983|1983.]], Miller putuje u [[Kina|Kinu]] kako bi producirao i režirao ''Smrt trgovačkog putnika'' u Narodnom pozorištu u [[Peking|Pekingu]]. Predstava je doživjela veliki uspjeh u [[Kina|Kini]]te [[1984|1984.]] objavljuje knjigu o svom kineskom iskustvu pod nazivom ''Trgovački putnik u Pekingu''. [[1987|1987.]]objavljeno je njegovo autobiografsko djelo ''Timebends'' u kojem je Miller progovorio o do tada nepoznatim detaljima iz života sa [[Marilyn Monroe|Monoroe]].Tokom ranih '90-tih, Miller je napisao tri pozorišna komada: ''The Ride Down Mt.Mogan'' (1991), ''Tha Last Yankee'' (1992) i ''Broken Glass'' (1994).
Millerova spisateljska karijera trajala je gotovo sedam decenija i u momentu smrtu Miller je smatran za jednog od najvećih dramskih pisaca [[20. vijek|20.vijeka]].Nakon smrti, počast su mu odali mnogi glumci, reditelji i producent i nazvavši ga posljednjim velikim praktičarem američke pozornice.
 
''Christopher Bigsby'' napisao je knjigu ''Arthur Miller: The Definitive Biography'', zasnovanu na kutijama materijala kojeg mu je predao Miller neposredno prije smrti, [[2005]].godine. Knjiga je objavljena u novembru [[2008]]. a imala je cilj otkriti neobjavljene radove u kojima Miller napada nepravde američkog rasizma mnogo prije nego je to učino pokret za građanska prava.<ref>[http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/books/article3499774.ece#Dalya Alberge (2008-03-07). "Unseen writings show anti-racist passions of young Arthur Miller". London: The Times]</ref>
 
==Izvori==
{{reference}}
 
[[Kategorija:Američki pisci|Miller, Arthur]]
132

izmjene