Razlika između izmjena na stranici "Fadil Hadžić"

Dodano 95 bajtova ,  prije 9 godina
m
nema sažetka izmjene
m
'''Fadil Hadžić''' ([[Bileća]], [[23. april]] [[1922]]. - [[Zagreb]], [[2. januar]] [[2011]].), najpoznatiji bosansko-hercegovački i hrvatski komediograf sa napisanih 60 kazališnihpozorišnih komedija, osnivač zagrebačkih pozorišta "Kerempuh", "Komedija" i "Vidra", urednik lista "Kerempuh", redateljrežiser i scenarist.
 
U Zagreb je stigao kao 20-godišnjak na studij likovne umjetnosti [[1942]]. godine, a nakon sloma NDH postaje jedan od najmarljivijih kulturnih djelatnikaradnika u poratnojposlijeratnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i cijeloj [[Jugoslavija|Jugoslaviji]]. Sa 27 godina postaje glavni urednik satiričkog lista "Kerempuh", piše politizirane skečeve protiv Informbiroa koji se izvode u “Kerempuhovom"''Kerempuhovom vedrom kazalištu”kazalištu''" (bos. ''Kerempuhovo vedro pozorište'') na Kaptolu[[Kaptol]]u (kasnije "Kazalište Komedija"), a jedan od njih poslužio je kao predložakšablon za bunkerirani srednjemetražni film “Tajna dvorca I. B.”. Osnivač je "Duga filma", čiji će animatori kasnije tvoritičiniti jezgru Zagrebačke škole crtanog filma, pokreće reviju jugoslavenskog filma u [[Pula|Puli]] (kasnije [[Pulski festival]]), a postaje i glavni urednik "Vjesnika u srijedu", legendarnog VUS-a: preuzeo je nedjeljnik s nakladomtiražom od 60.000, a predao ga je nasljednicima kada je broj tiskanihštampanih primjeraka narastao na 300.000. {{izvor2|Tajna njegova uspjeha bila je sljedeća}}: nikad nije komplicirao, uočavao je što bi čitateljačitaoca ili gledateljagledaoca moglo zanimati, a znao je i što ovoj sredini nedostaje i na čemu bi se isplatilo poraditi.
 
Bio je jedan od utemeljiteljaosnivača ''Satiričkog kazališta Jazavac'' (bos. ''Satirično pozorište Jazavac''), današnjeg " Kerempuha", osnovanog [[1964]]., čiji je ravnateljdirektor bio 20 godina. Pokretač je pozorišnog festivala "Dani satire" [[1976]]., a u sezoni [[1981]]./[[1982]]. bio je intendant zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazalištapozorišta.
 
Većina Hadžićevih komedija, od 60 djela, praizvedena je u "Kerempuhu", gdje je osim četrdesetak cjelovečernjih djela izvedeno dvadesetak njegovih kraćih tekstova, igranih u sklopu satiričkih kolaža različitih autora. Dramsku karijeru započeo je komadom "Dosadna komedija" [[1952]]. godine, a bio je aktivan do posljednjeg dana života. Naime, 20. novembra [[2010]]. godine praizvedeno mu je posljednje 60. djelo, komedija "Prevaranti".
 
Kao filmski redateljrežiser debitirao je početkom šezdesetih dvamasa dugometražnimdva filmovimadugometražna filmova, "Zemlja s pet kontinenata" i "Abeceda straha", nakon čega je uslijedila komedija "Da li je umro dobar čovjek?" ([[1962]].) te ratni film "Desant na Drvar" ([[1963]].). Za film "Službeni položaj" ([[1964]].) nagrađen je Velikom Zlatnom Arenom na filmskom festivalu u Puli, čiji je bio glavni promotor.
 
Hadžić se bavio i [[slikarstvo]]m , slikajući ponajviše [[akt]]ove, [[portret]]e, istarske pejzaže i vedute, u tehnici ulja, akvarela, pastela.