Razlika između verzija stranice "Novi Marof"

== Geografija ==

Prvi pisani spomen Novog Marofa vodi do isprave hrvatskog kralja [[Andrija II.|Andrije II. Arpadovića ]] još [[1209]]. gdje se u povlastici slobodnog grada [[Varaždin|Varaždina]]a određuju granice posjeda i spominje "castrum Greben", utvrda na obroncima Ivanščice koja je danas sačuvana samo kao ruševina, a čiji su vlasnici bili kneževska obitelj Grdun de Gereben do konca [[15. vijek|15. vijeka]]a. Župa Mađarevo spominje se još [[1334]]. godine u popisu župa Zagrebačke biskupije Ivana Arhiđakona. U susjedstvu Grebengrada nalazila se [[opatija (redovnička ustanova)|opatija]] Bela (dvorac je danas još uvijek sačuvan) templarskog reda vitezova [[Ivanovci|Ivanovaca]], te je između njih početkom 15. vijeka izbio krvav sukob. Preuzimanjem grada od grofova Celjskih i vojskovođe Jana Vitovca sredinom 15. vijeka počela je [[1467]]. gradnja samostanske crkve Blažene Djevice Marije u vlastelinskom trgovištu Remetincu (danas župna crkva Kraljice sv. Krunice, jedan od najljepših hrvatskih baroknih sakralnih objekata). Zbog nevjere, kralj [[Matija Korvin]] oduzeo je Vitovčevim sinovima Jurju i Ivanu [[1488]]. godine vlastelinstvo te ga darovao svojem nezakonitom sinu Ivanišu. Tada je, na početku dugogodišnjih i stalnih provala [[Osmansko carstvo|Turaka]] u ove krajeve, Ladislav Hermanffy de Gereben, [[Slavonija|slavonski]] podban i ugarski podpalatin, povratio vlastelinstvo svojih predaka. Bio je to posljednji izvorni grebenski vlastelin, te se njegovom smrću Ladislava Hermanffy godine ugasila se ova stara velikaška obitelj.

Do posjeda grebenskog vlastelinstva došao je pred kraj 15. vijeka [[Baltazar Batthyany]], čime je udaren temelj moći ove obitelji u Kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Vlastelinstvo je stotinu i pedesetak godina, uz manji prekid za uzurpacije od strane bana [[Nikola Frankopan|Nikole Frankopana]] [[1621]].i [[1622]]. godine, zadržala obitelj Batthyany. Udajom Elizabete Batthyany za Jurja Erdödya vlastelinstvo je sredinom [[17. vijek|17. vijeka]]a prešlo u posjed grofova Erdödy. Kraj srednjovjekovnog castruma nije poznat, ali utvrda svakako više nije u funkciji početkom [[18. vijek|18. vijeka]]a budući da se [[1712]]. godine spominje kao ruševina ("...diruti castri Greben...") u kaptolskim izvještajima.

Prvi historijski spomen Novog ladanja (Novi maroff), [[1666]]. godine, vezan je uz ime kavalerijskog časnika [[Nikola III. Patačić|Nikole III. Patačića]], a ono je bilo omiljeno obitavalište njegova sina baruna Baltazara II. Riječ je o istom onom koji je utemeljio "Društvo vinskih doktora", odnosno nadaleko znanu "Pintu". Patačići su novomarofsko dobro posjedovali stotinjak godina, a od 1776. vlasnicima se spominju grofovi Erdödy, koji su Novi Marof napustili 1923. Grofovi Erdödy su u [[18. vijek|18. vijeku]]u proširili i obnovili postojeći jednokatni dvorac s perivojem. Grofica [[Lujza Erdödy]], velika dobrotvorka utemeljila je u selu Možđenec, nedaleko Novog Marofa, privatnu bolnicu za pomoć lokalnom pučanstvu, koja je djelovala od 1890. do 1917. godine. Obiteljski dvorac je kupila država te je u njemu 1926. svečano otvoreno Državno lječilište za plućne bolesti (djeluje od 1925.) koje djeluje i danas kao Specijalna bolnica za hronične bolesti Novi Marof. Kroz Novi Marof je [[1886]]. godine prošla željeznička pruga.

* OŠ Novi Marof

* Osnovna glazbena škola Ivan Padovec

* [[Kulturno umjetničko društvo "Marof"]]

* [[Mladi za Marof]] - udruga mladih