Razlika između verzija stranice "Klekovača"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
mNo edit summary
Red 1:
[[Datoteka:Klekovaca.jpg|thumb|KlekovacaKlekovača zimi]]
'''Klekovača''' sa svojim vrhom Velike Klekovače 1962 m je najviša planina zapadne [[Bosna (regija)|Bosne]]. Proteže se dužinom od 43 km, a uzdiže se 1500 m iznad dolina [[Unac|Unca]] i 1300 m iznad petrovačke kotline. Planinu Klekovaču odlikuju velike stijene koje se protežu grebenom od Velike do Male Klekovače. U tom dijelu padine nalazi se i nekoliko velikih livada i prostranih amfiteatara stijena. Odavno je interesantna po raznim osnovama, [[1879]]. o njoj piše Đuro Pilar - ekolog, 1891. Franjo Fiala - botaničar, 1893. Otto Steinbeis osnovao je preduzece Šipad i počeo eksploataciju šume i izgradnju šumske željeznice. 1930. godine Klekovaču je planinario U. Girometta. Prve planinarske staze na oba njena najviša vrha, Malu Klekovaču 1761 m i Veliku Klekovaču 1962 m, provedene su oko 1970.
Današnja planinarska staza je dobro obilježena, a postoji i planinarski dom. Jedno vrijeme se nije smjelo prići vrhu Velika Klekovača iz razloga što je tamo bio relejni centar JNA, a nakon 1995. godine tu su boravili vojnici [[SFOR]]-a. Danas je sve napušteno i pokidano. Planina je bogata raznim biljnim i životinjskim svijetom. Sam vrh planine je obrastao niskim rastinjem, klekom, po kojoj je Klekovača i dobila ime. Nedaleko od Klekovače nalazi se i Lomska prašuma na površini od 298 ha koja je i zakonom zaštićena od 1956. godine.