Razlika između verzija stranice "Zaboravljanje"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
mNo edit summary
No edit summary
Red 6:
[[Ebinhaus]] je izveo eksperiment u kome su ispitanici imali zadatak da pamte besmislene [[slog]]ove. Eksperimentom je želio utvrditi odnos zaboravljanja i vremena proteklog od učenja.
 
{{izvor2|Ovi podaci su iz njegovog istraživanja}}:
 
*20 minuta poslije učenja zaboravljeno je 42% sadržaja
Red 15:
* 6 dana poslije učenja zaboravljeno je 75% sadržaja
*1 mjesec poslije učenja zaboravljeno je 79% sadržaja
 
''Psihologija 3, Refik Čatić, Izdavačka kuća "Svjetlost", Sarajevo, 2008.''
 
Zaboravljanje može nastati radi nekih oboljenja mozga, povreda i trovanja. Tako je poznato da kod ljudi koji imaju [[skleroza|sklerozu]] moždanih krvnih sudova, dolazi do zaboravljanja ([[amnezije]]).Povrede mozga (potresi) mogu dovesti do tzv. retrogradne amnezije, kada osoba ne može da se sjeti ranijih događaja, čak niti vlastitig imena.Do zaboravljanja mogu dovesti i razna trovanja, npr. [[ugljik dioksid|ugljik dioksidom]] i [[Ugljik (II) oksid|ugljik monoksid]]om.