Razlika između verzija stranice "Mladen II Šubić"

==PodrijetloPorijeklo i obiteljporodica==

Rodivši se u porodici koja je već više od 200 godina upravljala [[Bribir (županija)|Bribirskom županijom]], s vremenom ojačavši i znatno proširivši svoj utjecaj i svoje posjede izvan matične županije, Mladen je [[1304]]. godine odlukom svog oca postao bosanski ban, naslijedivši na tom položaju svog amidžu [[Mladen I Šubić Bribirski|Mladena I]], koji je bio ubijen u Bosni u nerazjašnjenim okolnostima, najvjerojatnije od pobunjenika koji su se protivili vladavini Bribiraca nad Bosnom. Nekoliko godina kasnije naslijedio je oca kao ban Hrvatske, koji je početkom [[14. stoljeće|14. stoljećavijek]]a bio na vrhuncu moći.

Mladen je postao ban Hrvatske i "gospodar cijele Bosne" po očevoj smrti [[1. maj]]a [[1312]]. godine. U Hrvatskoj je vladao mir; kralj [[Karlo I Robert|Karlo I Robert]] nije imao čvrstu vlast u južnoj Hrvatskoj, a u to vrijeme nije je ni pokušavao uspostaviti silom. Tako je Mladen II na svom prostranom području, sa sjedištem u [[Bribir (Skradin)|Bribiru]], odnosno [[Skradin]]u, imao praktički skoro neograničenu vlast. Kralj je to tolerisao<!--- ili tolerirao? ---> između ostalog i zato što mu je Mladenov otac Pavao pomogao da se domogne kraljevske krune. Kako je Pavao bio moćan i utjecajan, potrudio se da kralj njegovu bansku čast proglasi nasljednom, pa je Mladen njegovom smrću automatski stupio na banski položaj.

Situacija u Hrvatskoj krajem drugog desetljeća [[14. stoljeće|14. stoljećavijek]]a se za vrijeme vladavine Mladena II značajno zaoštrila. Uslijedili su burni događaji, s nizom pobuna, opsada, oružanih sukoba, prelazaka iz jednog tabora u drugi i taktičkih nadmudrivanja. Tako je [[1319]]. godine došlo do pobune grada [[Šibenik]]a protiv vlasti Bribiraca, što je ban pokušao spriječiti vojnom intervencijom, ali nije uspio. U sukob su se intenzivnije uključili i [[Mleci|Mlečani]], a zatim i grad [[Trogir]], odmetnuvši se od banske vlasti.

Na proljeće [[1322]]. godine sazvao je "sabor hrvatskih knezova", na kojem je pokušao dobiti podršku i smiriti napeto stanje vezano uz Šibenik i Trogir. Na sabor su došli, između ostalih, knezovi [[Kurjakovići]], Nelipići, Mihovilovići i Stjepanići - budući [[Hrvatinići]] (koji su imali posjede na području rijeke [[Vrbas]]a). Detalji o toku događaja na saboru nisu poznati, ali se zna da Mladen nije dobio podršku, nego je nastalo još veće protivljenje rodonačelnika hrvatskih kneževskih obiteljiporodica, pa je skup završio neprijateljskim razlazom.

Porodica [[Šubići|Šubića]] je izgubila dio svojih posjeda koje je do tada imala, ali i nasljednost banske časti. Svoj su uspon doživjeli [[Babonići]], [[Nelipići]] i [[Frankopani|knezovi Krčki]]. Mladenova braća (Juraj II, Pavao II, Grgur i Marko) te njihov sljedeći naraštaj opstali su još tridesetak godina, da bi tek kralj [[Ludovik I, kralj Ugarske|Ludovik I]], sin Karla Roberta, uspio zamjenom posjeda ili na drugi način djelomičnodjelimično ih raseliti u druge dijelove Hrvatske.

== VanjskeVanjski poveznicelinkovi ==