Razlika između verzija stranice "Wilhelm Röntgen"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: yo:Wilhelm Röntgen
mNo edit summary
Red 18:
|država za kategoriju=Njemačka
}}
'''Wilhelm Conrad Röntgen''' (Lennep, [[27. mart]]a [[1845]]. - [[München]], [[10. februar]]Aa [[1923]].), [[njemačka|njemački]] [[fizičar]]
 
Otkrio je [[1895]]. posebnu vrstu elektromagnetskog zračenja ''X-zrake'' (poslije nazvane rendgenske). Ustanovio je da djeluju na fotografsku ploču, prolaze kroz različite materijale i ioniziraju[[ion]]iziraju zrak kojim prolaze. Konstruisao je rendgenske cijevi s konkavnom [[katoda|katodom]] i platinskom antikatodom. Za to otkriće dobio je [[1901]]. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]].
 
== Biografija ==
[[Datoteka:Roentgen-x-ray-von-kollikers-hand.jpg|mini|lijevo|Jedna od prvih radiografija (rendgenska slika) koje je Röntgen snimio, šaka, vjerovatno gospođe Röntgen]]
 
Studirao je na univezitetu u Utrechtu[[Utrecht]]u, [[Holandija]], zatim na ETH u [[Zürich]]u gde je diplomirao strojarskomašinsko inženjerstvo. Godine [[1869]]. doktorirao je na Univerzitetu u [[Zürich]]u.
 
Pogrešno se vjeruje da je Röntgen x-zrake pronašao slučajno. Slučaj je bio samo utoliko što je zastor [[barijum platinacijanidaplatinacijanid]]a koji je pripremio za jedan od narednih eksperimenata zasvijetlio prije nego što je bio upotrijebljen.
 
U toku [[1895]]. Röntgen je poput brojnih fizičara ispitivao efekte visokog napona na električno pražnjenje u razređenim plinovima u [[vakuum]]skim cijevima. Krajem te godine već su se ispitivali efekti katodnih zraka van vakuumskih cijevi. U pripremi jednog od takvih eksperimenata testirao je aparaturu u mraku i primijetio je nekakvo svjetlucanje na stolu, metar od aparature, kadgod uključi visoki napon. Pošto se u ponovljenim pokušajima desilo isto, upalio je šibicu i shvatio da svjetlucanje dolazi od [[barijum]] platinocijanida koji je tu bio odložen čekajući neki od sljedećih eksperimenata.
 
Röntgen je nagađao da se radi o novoj vrsti zraka (katodne zrake su već bile poznate). Sljedećih nekoliko sedmica je jeo i spavao u laboratoriju neprekidno ispitujući osobine novih zraka koje je privremeno nazvao x-zrake, koristeći [[matematika|matematičko]] označavanje za nepoznatu veličinu. Mada su kasnije zraci kada je postao poznat po njemu dobili ime rendgenske zrake, on je radije koristio izraz x-zrake.
 
U novembru [[2004]]. Internacionalna unija za čistu i primjenjenu hemiju dala je 111. elementu u [[Periodni sistem elemenata|periodnom sistemu]] ime [[roentgenijrentgenijum]].
 
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku|Röntgen, Wilhelm Conrad]]