Razlika između verzija stranice "Primijenjena umjetnost"

Mnoge druge umjetničke djelatnosti se mogu svrstati u primijenjene umjetnosti.

 

 

'''Narodna umjetnost''' pripadala je području primijenjene umjetnosti, a izražavala se u oblikovanju seoskih domova, [[namještaj]]a, odjeće i obuće, nakita, posuđa i oruđa, vezanih za neko regionalno ruralno područje.

{{commons|Category:Folk art}}

 

 

'''Primijenjeno slikarstvo''' služi ukrašavanju nekog prostora, građevine, upotrebnog predmeta ili knjige. Tako su tehnike [[mozaik]]a, [[Freska|freske]], [[vitraj]]a i [[Iluminirani rukopisi|iluminiranja knjiga]], tehnike slikarstva koje se najčešće koriste.

''[[Ilustracija]]'' je popratni slikovni dodatak uz neki tekst (u [[Knjiga|knjizi]] ili [[časopis]]u) te može biti oblik primijenjenog slikarstva ili grafike. Obično je uvijek ilustrirana [[naslovnica]] knjige, jer tako privlači pažnju kupaca.

 

 

'''Primijenjena grafika''' javila se iz potrebe za oglašavanjem koje se najprije obavljalo putem [[glasnik]]a, potom zapisivanjem na kamenim pločama (npr. ''[[Hamurabijev zakonik]]'' iz [[Babilon]]a), a u modernim vremenima uz tekst je obavezna i slika, pa je nastao plakat. ''[[Plakat]]'' se sastoji od slike (koja bi trebala biti jednostavna, ali privlačna i pamtljiva) i teksta (koji mora biti kratak, jednostavan i jasan, a slova što čitkija). Plakate su često radili umjetnici, pa su oni imali umjetničku vrijednost kao slika ili grafika. Rađeni su grafičkim tehnikama [[Litografija|litografijom]] ili [[Sitoštampa|sitoštampom]]. Prve umjetničke plakate s početka 20. vijeka radio je [[Francuska|francuski]] [[slikar]] [[Henri Toulouse-Lautreck]]; oni su bili neobični, ali jasni s motivima pariškog noćnog života. Danas plakate obično prave [[Grafički dizajn|grafički dizajneri]] i umjesto [[crtež]]a ili [[slika]] koriste [[Fotografija|fotografiju]].

 

 

 

'''Primijenjeno kiparstvo''' je oduvijek bilo vezano za [[reljef]]no ukrašavanje [[građevina]], [[namještaj]]a, upotrebnih [[predmet]]a, pa i korica [[knjiga]].

Prva keramička djela javila su se već u mlađem kamenom dobu ([[neolit]]u), a već je bila usavršena u djelima starih civilizacija [[Mezopotamija|Mezopotamije]], [[Stari Egipat|Egipta]], [[Stara Grčka|Grčke]] i [[Stari Rim|Rima]]. Danas se majstori koji prave keramiku zovu [[keramičar]]i i oni rade na [[Lončarsko kolo|lončarskom kolu]] ili ulijevaju glinu u [[kalup]]e. Tako nastaju ne samo upotrebni predmeti, nego i [[Skulptura|skulpture]] i [[reljef]]i. Najveći umjetnik 20. vijeka, [[Pablo Picasso]], je bio vrlo uspješan keramičar.

 

 

'''Scenografija''' je vrsta primijenjene umjetnosti koja se bavi uređenjem [[Scena|scene]] u [[Pozorište|pozorištu]] (ili na [[film]]u) i stara je koliko i samo pozorište. [[Scenograf]] ograđuje pozorišnu binu ([[Pozornica|pozornicu]]) [[kulisa]]ma koje trebaju dočarati prostor ili ambijent u kojem se radnja predstave događa. Osim kulisa koje se rade od različitih materijala ([[papir]]a, [[karton]]a, [[Platno|platna]] ili dasaka), scenograf uređuje i dijelove namještaja, [[tepih]]e, slike i sl.

Scenograf je obično likovni umjetnik koji najprije uradi nacrt scene, potom napravi maketu, odredi kakve će biti kulise, te ih onda priprema, oslikava i prilagođava radnji predstave. Pozorišna scena može dočarati ulicu, enterijer, pejzaž i sl. ovisno o vremenu i mjestu gdje se odvija radnja predstave. Dobra scenografija je vrlo važna za opći dojam i uspjeh predstave, muzičkog festivala ili filma.

 

 

'''Kostimografija''' je isto tako vezana za pozorište i film, a sastoji se u izradi [[kostim]]a za pozorišne predstave (film). [[Kostimograf]] je zahtjevno zanimanje jer kostimi moraju biti u skladu s vremenom iz kojeg radnja potiče. Kao i scenograf, kostimograf najprije radi nacrte kostima, pa tek onda odobrene nacrte s [[krojač]]ima šije za glumce.

 

 

Arhitekti ili dizajneri unutrašnje arhitekture se bave uređenjem enterijera u kojemu provodimo veći dio života.

Dizajner za unutrašnju arhitekturu u svom nacrtu mora predvidjeti svaki detalj (od boje zidova i zavjesa, materijala, namještaja, do ukrasnih predmeta i rasvjetnih tijela), te ih skladno povezati u harmoničnu i jedinstvenu cjelinu, poštujući želje naručitelja, ali izbjegavati [[kič]] i nesklad.

 

{{commons|Category:Decorative arts}}

* [[Likovna umjetnost]]

[[pt:Arte aplicada]]

[[ru:Декоративно-прикладное искусство]]

[[sk:Úžitkové umenie]]

[[sr:Примењена уметност]]