Razlika između verzija stranice "Henrik IV, kralj Francuske"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 23:
'''Henrik IV''' ([[13. decembar]] [[1553]] - [[14. maj]] [[1610]]) je bio [[Francuska|francuski]] kralj od [[2. august]]a [[1589]]. do smrti, i kralj [[Navarra|Navarre]] od [[9. juni|9. juna]] [[1572]]. do smrti. Prvi kralj iz dinastije Bourbon.
 
== Mladost ==
Bio je sin navarske kraljice [[Ivana III, kraljica Navare|Ivane III]] i [[Antonije Navarski|Antonija Burbonskog]]. Oženio je [[15. august]]a [[1572]]. [[Margareta od Francuske (francuska kraljica)|Margaretu]], kćer francuskog kralja [[Henrik II, kralj Francuske|Henrika II]]. Brak je poništen [[1599]]. i iz njega nije imao djece.
 
Bio je sin navarske kraljice [[Ivana III, kraljica Navare|Ivane III]] i [[Antonije, kralj Navare|Antonija Burbonskog]].
Njegova majka je bila žestoki predstavnik [[protestanti|hugenota]], odnosno francuskih protestanata. U istom je duhu odgojila i Henrika IV. Otac budućeg kralja je bio prvi nasljednik francuske krune u slučaju izumiranja tadašnje vladajuće dinastije.
 
Njegova majka je bila žestoki predstavnik [[protestanti|hugenota]], odnosno francuskih protestanata. U istom je duhu odgojila i Henrika IV. Otac budućeg kralja je bio prvi nasljednik francuske krune u slučaju izumiranja tadašnje vladajuće dinastije. Po majčinoj smrti naslijedio je navarsku krunu.
S ciljem sklapanja mira između hugenota i katolika njegova majka ugovara njegovo vjenčanje sa sestrom kralja [[Karlo IX, kralj Francuske|Karla IX]]. Vjenčanje zaključeno [[15. august]]a [[1572]]. je bilo nesretno i bez djece. Gotovo neposredno po vjenčanju kralj [[Karlo IX, kralj Francuske|Karlo IX]] naređuje pokolj Hugenota na dan [[Bartolomejska noć|svetog Bartolomeja]], a samog Henrika IV prisiljava na prelazak na katoličanstvo i drži u zatvoru sljedeće 4 godine.
 
S ciljem sklapanja mira između hugenota i katolika njegova majka ugovaraugovarila je njegovo vjenčanje sa sestrom francuskog kralja [[Karlo IX, kralj Francuske|Karla IX]]. VjenčanjeBrak zaključenosklopljen [[15. august]]a [[1572]]. je bilobio nesretnonesretan i bez djece. Gotovo neposredno po vjenčanju kralj [[Karlo IX, kralj Francuske|Karlo IX]] naređuje pokolj Hugenota na dan [[Bartolomejska noć|svetog Bartolomeja]], a samog Henrika IV prisiljava na prelazak na katoličanstvo i drži u zatvoru sljedeće 4 godine.
Izborivši svoju slobodu [[1576]]. godine ovaj kralj se nalazi cijelo vrijeme u ratu ili oružanom primirju s novim kraljem Francuske [[Henrik III, kralj Francuske|Henrik III]]. Odlučujući trenutak nastupa [[1589]]. godine kada se protiv francuskog kralja buni Pariz i nekoliko drugih žestoko katoličkih gradova. Savez tada sklopljen između [[Henrik III, kralj Francuske|Henrika III]] i Henrika IV traje do smrti kralja Francuske koji na samrtnoj postelji za nasljednika proglašava kralja Navarre.
 
Izborivši svoju slobodu [[1576]]. godine ovaj kralj se nalazi cijelo vrijeme u ratu ili oružanom primirju s novim kraljem Francuske [[Henrik III, kralj Francuske|Henrik III]]. Odlučujući trenutak nastupa [[1589]]. godine kada se protiv francuskog kralja buni Pariz i nekoliko drugih žestoko katoličkih gradova. Savez tada sklopljen između [[Henrik III, kralj Francuske|Henrika III]] i Henrika IV traje do smrti kralja Francuske koji na samrtnoj postelji za nasljednika proglašava kralja NavarreNavare.
 
{{== Francuski vladari}}kralj ==
 
Iako sada formalno kralj Francuske, to je tada bilo veoma daleko od stvarnosti. Tadašnja katolička liga nije mogla prihvatiti kralja hugenota koji je bio ekskomuniciran još [[1585]]. godine. S druge strane niti francuski gradovi ga nisu htjeli prihvatiti tako da je prošlo četiri godine prije nego što ga Pariz priznaje za svog kralja. Prije tog trenutka on se trebao još preći na katoličanstvo. To Henrik IV pozdravlja riječima ''"Pariz je vrijedan jedne mise"''.
 
Ovom kralju je na kraju trebalo 5pet godina rata kako bi postao priznat kao vladar Francuske. Poslije te unutarnje pobjede [[1494]]. on objavljuje rat [[Španija|Španijom]] koja od samog početka vojnicima i novcem potpomaže njegove protivnike. U tom ratu on potvrđuje nezavisnost Francuske od katoličkih pretenzija.
 
Tokom borbi i kasnije vladavine njegova politika je bila da uvijek kada je to moguće kupi, svoje protivnike kako bi se izbjegle ratne žrtve. Spomenik njegovog humanizma (za to doba) postaju riječi: "Ako mi Bog dozvoli ja ću se pobrinuti da svaki radnik ima nedjeljom za ručak kokošku."
Line 41 ⟶ 45:
Tokom vladavine ovog kralja na njega su katolički fanatici u prosjeku vršili jedan atentat godišnje.
 
== Smrt ==
Henrik IV umire od ruke atentatora [[14. maj]]a [[1610]]. Kako iz svog prvog braka s kraljicom Margaretom nije imao ništa osim ljubavnih skandala, on s njom dogovara rastavu braka kako bi se oženio za [[Marija de' Medici|Mariju de' Medici]] [[17. decembar|17. decembra]] [[1600]]. Kraljica Marija je uspostavila vrlo dobar odnos s Margaretom i na njen nagovor Henrik je dozvolio svojoj omraženoj bivšoj supruzi povratak na dvor. Tokom drugog braka on dobija dva sina koji osiguravaju budućnost dinastije Bourbon.
 
Henrik IV umire od ruke atentatora [[14. maj]]a [[1610]]. Kako iz svog prvog braka s kraljicom Margaretom nije imao ništa osim ljubavnih skandala, on s njom dogovaraje dogovario rastavuponištenje braka kako bi se oženio za [[Marija de' Medici|Mariju de' Medici]] [[17. decembar|17. decembra]] [[1600]]. Kraljica Marija je uspostavila vrlo dobar odnos s Margaretom i na njen nagovor Henrik je dozvolio svojoj omraženoj bivšoj supruzi povratak na dvor. Tokom drugog braka on dobija dva sina, kralja [[Luj XIII, kralj Francuske|Luja XIII]] i orleanskog vojvodu [[Gaston, vojvoda Orléansa|Gastona]], koji osiguravaju budućnost dinastije Bourbon.
 
{{Početak redoslijedne kutije}}
Line 53 ⟶ 59:
|nasljednik=[[Luj XIII, kralj Francuske|Luj XIII/II]]
}}
{{Kraj redoslijedne kutije}}{{Francuski vladari}}
 
{{Francuski vladari}}
 
[[Kategorija:Francuski vladari]]