Razlika između verzija stranice "Luj XV, kralj Francuske"

[pregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
No edit summary
No edit summary
Red 5:
| Opis slike = Luj XV, kralj Francuske
| Vladavina = [[1. septembar]] [[1715]] – [[10. maj]] [[1774]]
| Krunidba = [[25. oktobar]] [[1722]].
| Prethodnik = [[Luj XIV, kralj Francuske|Luj XIV]]
| Nasljednik = [[Luj XVI, kralj Francuske|Luj XVI]]
| Supružnik = [[Marija Leszczyńska]]
| Djeca = [[Ludovika Elizabeta od Francuske]]<br>[[Henrika Ana od Francuske]]<br>[[Luj Ferdinand, delfin od Viennoisa]]<br>[[Sofija Filipa od Francuske]]<br>[[Marija Adelajda od Francuske]]<br>[[Viktorija Ludovika od Francuske]]<br>[[Ludovika Marija od Francuske]]
| Dinastija = [[Dinastija Burbon]]
| Otac = [[Luj, delfin od Viennoisa i vojvoda od Burgundije]]
| Majka = [[Marija Adelajda Savojska]]
| Datum rođenja = [[15. februar]] [[1710]].
| Mjesto rođenja = Palata [[Versailles]]
| Datum smrti = [[10. maj]] [[1774]].
| Mjesto smrti = Palata Versailles
| Mjesto sahrane = [[Bazilika Saint-Denis]]
}}
'''Luj XV''' ('''Ludovik, Ljudevit'''; [[francuski jezik|francuski]]: ''Louis''; [[15. februar]] [[1710]] - [[10. maj]] [[1774]]) je bio kralj Francuske od [[1715]]. -do [[1774]], te kralj Navare (kao Luj IV).
 
== Prijestolonasljendik ==
Pradjed Luja XV, [[Luj XIV, kralj Francuske|Luj XIV]], odlučuje malo vremena prije svoje smrti da Luj nije sposoban za svoje dužnosti tako za svog nasljednika proglašava sina iz drugog braka [[Luj August, regent Francuske|Luja Augusta]]. Protiv te odluke odmah po smrti [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]] [[1. septembar|1. septembra]] [[1714]]. dolazi do otvorene zavjere s ciljem njenog rušenja. Razloge za to moramo prije svega potražiti u željama plemstva da se oslabi poredak kraljevog apsolutizma kojega bi novi punoljetni kralj mogao nastaviti.
 
Luj XV je bio drugi sin [[Luj, delfin od Viennoisa i vojvoda od Burgundije|Luja, delfina od Viennoisa i vojvode od Burgundije]], i princeze [[Marija Adelajda Savojska|Marije Adelajde Savojske]]. Rođen je kao praunuk tadašnjeg kralja [[Luj XIV, kralj Francuske|Luj XIV]] i dobio titulu vojvode od Anjoua. Pošto je Luj XIV nadživio svog sina [[Luj, delfin od Viennoisa (le Grand Dauphin)|Luja]] (djeda Luja XV), svog unuka Luja (oca Luja XV) i svoja dva praunuka Luja (stariju braću Luja XV), vojvoda od Anjoua je postao prijestolonasljednik.
Službeno proglašenje Luja XV za kralja tako nastupa s nekoliko dana zakašnjenja tek nakon odluke parlamenta grada Pariza koji poništava red nasljeđivanja određen od [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]]. Moć stečenu ovom odlukom parlament više nikad neće prepustiti, tako da je gotovo tokom cijeloga svog života Luj XV bio osuđen na suživot s parlamentom koji nema određene ovlasti.
 
Luj XIV je odlučio kratko prije svoje smrti da praunukovim [[regent]]om proglasi svog vanbračnog sina [[Luj August, regent Francuske|Luja Augusta]], umjesto svog bratića, orleanskog vojvodu [[Filip II, vojvoda Orléansa|Filipa]]. Pariški parlament je njegovu oporuku poništio i regentom proglasio orleanskog vojvodu.
 
Službeno proglašenje početka vladavine Luja XV zatako kraljanastupilo tako nastupaje s nekoliko dana zakašnjenja tekzbog nakon odluke parlamenta grada Pariza koji poništava red nasljeđivanja određen od [[Luj XIV,poništavanja kraljoporuke Francuske|Luja XIV]]. Moć stečenu ovom odlukom parlament više nikad neće prepustiti, tako da je gotovo tokom cijeloga svog života Luj XV bio osuđen na suživotsaradnju s parlamentom koji nema određene ovlasti.
 
== Vladavina ==
 
Kralj Luj XV je bio veoma popularan tokom svojih prvih dvadesetak godina vlasti. To razdoblje je bilo vrijeme mira i oporavka veoma potrebnog poslije ratova njegovog prethodnika. Kolika je stvarna zasluga kralja za to se danas ne može utvrditi pošto u ovom razdoblju državom upravljaju regent i premijer, dok se sam kralj ne bavi s politikom.
 
Kraj te politike završava odlukom o ulasku u [[Rat za austrijskoaustrijsku nasljedstvobaštinu]] ([[1740]] - [[1748]]). Taj rat po svom završetku ne donosi ništa Francuskoj osim pojave nepopularnosti nekad voljenog kralja koji je preuzeo direktno upravljanje državom [[1743]]. godine. Osnovni razlog za tu nepopularnost bio je povratak osvojene [[Belgija|Belgijebelgijske]] teritorije Austriji mirovnim sporazumom. Na vijest o tom sporazumu u Francuskoj nastaje uzrečica: Glup kao mir.
 
Prvi hici novog rata koji formalno počinje [[1756]]. godine ispaljeni su još [[1754]]. britanskom invazijom francuskih kolonija u Americi. Taj rat je u historiji Evrope upisan pod nazivom [[Sedmogodišnji rat]]. On završava kompletnim kolonijalnim porazom Francuske koja je Pariškim mirovnim sporazumom iz [[1763]]. godine morala Velikoj Britaniji predati Kanadu i odreći se prava na indijski potkontinent. U pokušajima smirivanja stanovništva ogorčenog mirovnim sporazumom Luj XV se odlučuje na aneksiju [[Lotaringija|Lotaringije]] [[1766]]. godine kojunakon nasljeđujesmrti njegovapunca, ženapoljskog kaokralja i lotarinškog vojvode [[Stanislav I, kralj Poljske|Stanislava]], i kupovinu Korzike [[1768]]. godine od bankrotirane Genove.
 
ZadnjePosljednje godine Luja XV najbolje opisuje izvještaj austrijskog ambasadora u Parizu svojoj vladi:
''"Narodno nezadovoljstvo je opće. Svi razgovori su o smrti i otrovu. Čak i u Versaillesu su se pojavili posteri s prijetnjom po život kralja."''. Na kraju u toj napetoj atmosferi s strahom od moguće parlamentom vođene pobune kralj [[1771]]. godine donosi odluku o njegovom ukidanju.
 
== Brak i potomstvo ==
 
Dana [[4. septembar|4. septembra]] [[1725]]. godine oženio je [[Marija Leszczyńska|Mariju Leszczyńsku]], s kojom je imao 11 djece:
 
#[[Ludovika Elizabeta od Francuske|Ludovika Elizabeta]]
Prvi hici novog rata koji formalno počinje [[1756]]. godine ispaljeni su još [[1754]]. britanskom invazijom francuskih kolonija u Americi. Taj rat je u historiji Evrope upisan pod nazivom [[Sedmogodišnji rat]]. On završava kompletnim kolonijalnim porazom Francuske koja je Pariškim mirovnim sporazumom iz [[1763]]. godine morala Velikoj Britaniji predati Kanadu i odreći se prava na indijski potkontinent. U pokušajima smirivanja stanovništva ogorčenog mirovnim sporazumom Luj XV se odlučuje na aneksiju [[Lotaringija|Lotaringije]] [[1766]]. godine koju nasljeđuje njegova žena kao i kupovinu Korzike [[1768]]. godine od bankrotirane Genove.
#[[Henrika Ana od Francuske|Henrika Ana]]
*Marija Ludovika
#[[Luj Ferdinand, delfin od Viennoisa]]
#Filip, vojvoda od Anjoua
#[[Sofija Filipa od Francuske|Sofija Filipina]]
#mrtvorođenče
#[[Marija Adelajda od Francuske|Marija Adelajda]]
#[[Viktorija Ludovika od Francuske|Viktorija Ludovika]]
#Marija Terezija
#[[Ludovika Marija od Francuske|Ludovika Marija]]
 
== Smrt ==
Zadnje godine Luja XV najbolje opisuje izvještaj austrijskog ambasadora u Parizu svojoj vladi:
''"Narodno nezadovoljstvo je opće. Svi razgovori su o smrti i otrovu. Čak i u Versaillesu su se pojavili posteri s prijetnjom po život kralja"''. Na kraju u toj napetoj atmosferi s strahom od moguće parlamentom vođene pobune kralj [[1771]]. godine donosi odluku o njegovom ukidanju.
 
Luj XV koji je vladao većinu razdoblja uz saradnju s parlamentom umire od bolesti sam omraženiji čak i od [[Luj XIV, kralj Francuske|Luja XIV]] [[10. maj]]a [[1774]]. godine. Nije moguće naći veću kontradikciju između te mržnje i molitvi za ozdravljenje održanih na području cijele Francuske trideset godina ranije tokom njegove teške bolesti. Naslijedio ga je unuk, [[Luj XVI, kralj Francuske|Luj XVI]].
 
{{Redoslijed