Razlika između verzija stranice "Marija Modenska"

[nepregledana izmjena][pregledana izmjena]
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
ArthurBot (razgovor | doprinosi)
m robot Dodaje: simple:Mary of Modena
No edit summary
Red 1:
{{Infokutija VeličanstvoVladar
| Ime =Marija Modenska
| Titula Nasljeđivanje =Kraljica Škota, Engleske i Irske
| Slika =[[Datoteka:Mary of modena lg.jpg|250px215px]]
| Opis slike =
| Krunidba =[[23. april]] [[1685]]
| Supružnik =[[Jakov II, Engleskikralj Engleske|Jakov II i VII]]
| Djeca =[[Jakov Franjo EdvardEduard Stuart]]<br />[[LuizaLudovika Marija Terezija Stuart]]
| Dinastija =[[Dinastija Este|Este]]
| Otac =[[Alfons IV, Modenskivojvoda Modene]]
| Majka =[[Laura Martinozzi]]
| Datum rođenja =[[5. oktobar]] [[1658]]
Red 14:
|}}
 
'''Marija Modenska''' (punim [[italijanski jezik|izvornim]] imenom ''Maria Beatrice Eleanor Anna Margherita Isabella d'Este''; [[5. oktobar]] [[1658]] - [[7. maj]] [[1718]]) je bila druga supruga [[Jakov II Engleski|Jakova II i VII]], posljednjeg katoličkog kralja [[Engleska|Engleske]] i [[Škotska|Škotske]]. Njeni roditelji su bili vojvoda [[Alfons IV, vojvoda ModenskiModene]] i [[Laura Martinozzi]].
 
== Vojvotkinja od Yorka ==
 
Za budućeg Jakova II, tada vojvodu od Yorka, udala se [[20. septembar|20. septembra]] [[1673]]. godine preko predstavnika u katoličkoj ceremoniji. Tada je imala petnaest godina i tim brakom je postala vojvotkinja od Yorka. Po njenom dolasku u Englesku ceremonija vjenčanja je ponovljena, ovaj put u prisustvu mladoženje i mladenke, te po pravilima [[Crkva Engleske|Crkve Engleske]].
 
Brak je donosio velika dinastička i politička očekivanja. Jakov je bio prvi u u redu za nasljeđivanje engleskog i škotskog trona budući da njegov brat, [[Karlo II, kralj EngleskiEngleske|Karlo II]], nije imao ni sinova ni kćeri, a sam Jakov je imao dvije [[protestantizam|protestantske]] kćere iz prvog braka sa [[Anne Hyde]] (Marija je od najstarije svoje pastorke bila starija samo četiri godine). Ukoliko bi iz njegovog drugog braka bio rođen sin, taj sin bi pomakao njegovu stariju kćerku [[Marija II, kraljica EngleskaEngleske|Mariju]] sa drugog na treće mjesto u nasljednom nizu i opstanak [[rimokatoličanstvo|rimokatoličanstva]] u Engleskoj bi bio zagarantovan. Engleski narod je prezirao novu vojvotkinju od Yorka zbog njene vjere, a zvali su je i papinom agenticom. Ustvari, [[papa Klement X]] i jeste predložio Jakovu nju za mladenku. Tokom [[Papinska zavjera|Papinske zavjere]] iz [[1678]]. godine, u koju je bio umiješan i njen sekretar, Marija i Jakov su diskretno otišli na putovanje u inostranstvo.
 
== Kraljica ==
 
Njihov prvi sin bio je mrtvorođenče rođeno [[1674]]. godine, a veliki broj ostalih beba umro je vrlo rano. Jakov je naslijedio krunu [[1685]]. godine, čime je Marija postala engleska, irska i škotska kraljica, te je rimokatolički sin postao potrebniji.
 
Godine [[1688]]. Marija je konačno rodila živog i zdravog sina, [[Jakov Franjo EdvardEduard Stuart|Jakova Franje EdvardaEduarda]]. Njegovo rođenje izazvalo je val panike među protestantskim plemstvom i povuklo akciju Marijinih pastorki, Marije i [[Ana, odkraljica Velike Britanije|Ane]]. Govorilo se da je dijete podmetnuto i da nije kraljevo. Jakov II je bio primoran sazvati dvije sjednice vijeća kako bi dokazao da je dijete njegovo i da je zakonski [[princ od Velsa]].
 
== Nakon revolucije ==
 
Samo nekoliko mjeseci po njegovom rođenju izbila je [[Engleska slavna revolucija]], koju su potakle Marijine pastorke sa svojim muževima, [[Vilim III Oranski|Vilimom III Oranskim]] i [[George od Danske|Georgeom Danskim]]. Jakovu je oduzeta kruna i data njegovoj kćerki i sestriću koji su vladali kao Marija II i Vilim III. Marija Modenska, sada bivša kraljica, pobjegla je sa sinom u [[Francuska|Francusku]] kod [[Luj XIV Francuski|Luja XIV]] u decembru [[1688]]. godine. U egzilu je rodila još jedno dijete, kćeru [[Luiza Marija Terezija Stuart|Luizu Mariju Tereziju]].
 
Nakon smrti muža [[6. septembar|6. septembra]] [[1701]]. godine Marija je uspjela ubijeditiuvjeriti Luja XIV da prizna njenog sina za kralja Engleske, Irske i Škotske. Ovo je samo još više razljutilo tadašnju vladaricu, Marijinu pastorku Anu, koja je zatim ušla u [[Rat za špansko naslijeđe]] protiv Francuske. Marija Modenska je nastavila pružati podršku [[jakobiti]]ma. Umrla je od [[rak dojke|raka dojke]], nadživjevši obje pastorke. Njen grob je uništen za vrijeme [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]].
 
== Bibliografija ==
 
*Allan, Fea (1909). ''James II and His Wives''. Meuthon and Co.
*Brown, Beatrice Curtis (1929). ''Anne Stuart: Queen of England''. Geoffrey Bles.
*Chapman, Hester (1953). ''Mary II, Queen of England''. Jonathan Cape.
*[[Antonia Fraser|Fraser, Antonia]] (2002). ''King Charles II'' Phoenix. ISBN 978-0-7538-1403-1
*Fraser, Antonia (2007). ''Love and Louis XIV: The Women in the Life of the Sun King''. Phoenix. ISBN 978-0-7538-2293-7
*Gregg, Edward (1980). ''Queen Anne''. Routledge & Kegan Paul.
*Haile, Martin (1905). ''Queen Mary of Modena: Her Life and Letters''. J.M. Dent & Co.
*Harris, Tim. (2007). ''Revolution: The Great Crisis of the British Monarchy 1685–1720''. Penguin. ISBN 978-0-141-01652-8
*Maclagan, Michael; Louda, Jiří (1999). ''Line of Succession: Heraldry of the Royal Families of Europe''. Little, Brown & Co. ISBN 0856054691
*Oman, Carola (1962). ''Mary of Modena''. Hodder & Stoughton.
*[[David Starkey|Starkey, David]] (2007). ''Monarchy: From the Middle Ages to Modernity''. Harper Perennial. ISBN 978-0-00-724766-0.
*Turner, FC (1948). ''James II''. Eyre & Spottswoode.
*[[Jenny Uglow|Uglow, Jenny]] (2009). ''A Gambling Man: Charles II and the Restoration''. Faber & Faber. ISBN 978-0-571-21733-5
*Waller, Maureen (2002). ''Ungrateful Daughters: The Stuart Princesses Who Stole Their Father's Crown''. Hodder & Stoughton. ISBN 0-340-79461-5
 
[[Kategorija:Supružnici engleskih vladara]]