Razlika između verzija stranice "Fotografija"
| [nepregledana izmjena] | [pregledana izmjena] |
Uklonjeni sadržaj Dodani sadržaj
m robot Dodaje: ext:Fotografia; kozmetičke promjene |
pošto nema izvora, izmjena; i dopuna |
||
Red 1:
'''Fotografija''' je grana umjetnosti u kojoj [[fotograf]] uz pomoć fotoaparata zaustavlja trenutak realnog života.
'''Fotografija''' je grana umjetnosti u kojoj [[fotograf]] uz pomoć fotoaparata zaustavlja trenutak realnog života. Fotografija obuhvaća samo isječak i trenutak beskrajnog prostora i vremena, zaustavlja sliku života i stvarnosti što su u neprekinutom kretanju i trajno se mijenjaju. Od 360° obzora fotoaparatom se redovito može obuhvatiti 60 (dakle 1/6), a od neizmjernog vremena zaustavlja se trenutak od jedne stotinke sekunde (a ponekad i tisućinke). Umjetnička fotografija ne zaustavlja bilo koji trenutak, nego upravo onaj odlučujući u kojem neka radnja otkriva svoj dublji smisao i istinu, a ljudsko lice izražava narav osobe. [[Kompozicija]] ovisi o umjetničkom daru autora, o stajalištu s kojeg promatra okolinu, o autorovom raspoloženju,o stupnju kuta pod kojim on promatra neki objekt, o koncepciji ili ideji, tj. o tome što nam autor fotografijom želi reći.▼
Koliko se do sada zna, Sir John Herschel, u svom predavanju u Kraljevskom društvu u Londonu, je prvi put spomenuo riječ "photography", 14. marta 1839.
[[Datoteka:Egeskov Slot spejling Edit 2.jpg|thumb|right|300px|Primjer [[umjetnost|umjetničke]] fotografije - Egeskov [[zamak]] u [[Danska|Danskoj]]]]▼
▲
Postoje 57.520 polja fotografije, a neke od njih su: ▼
== Historija ==
Fotografija je rezultat kombiniranja nekoliko tehničkih otkrića. Mnogo prije nego što su prve fotografije napravljene, kineski filozof Mo Di je opisao kameru sa rupicom, u 5. vijeku pne. Vizantijski matematičar Anthemius iz Tralles je koristio "camera obscura" u svojim ekperimentima, Ibn al-Haytham (Alhazen) (965–1040) je proučavao "camera obscura" i kameru sa rupicom. Albertus Magnus (1193–1280) je otkrio srebreni nitrat, i Georges Fabricius (1516–1571) je otkrio srebereni hlorid. Daniel Barbaro je opisao dijafragmu kamere, 1568. Wilhelm Homberg je opisao kako svjetlost potamnjuje neke hemikalije (fotohemijski efekat), 1694.[citation needed]
Knjiga fikcije "Giphantie", izdata 1760, od strane francuskog autora Tiphaigne de la Roche, opisuje nešto, što bi se moglo nazvati fotografijom.
Otkrivena u prvim decenijama 19. vijeka, fotografija (usput uz kameru), je izgleda, bila sposobna da uhvati više detalja i informacijaneko tradicionalni mediji, kao što su slikanje i skulptura.
Fotografija kao iskoristiv proces datira unazad do 1820-tih, sa razvojem hemijske fotografije. Prvi stalni fotobakrorez, je bila slika napravljena 1822. od strane francuskog inovatora Nicéphore Niépce-a, ali je uništena u kasnijimpokušajima da bude duplicirana.
Niépce je ponovno bio uspješan 1825. Napravio je prvu stalnu fotografiju prirode sa "camera obscura", 1826. Međutim, pošto je ekspozicija trajala 8 sati, tražio je bolje metode. Radeći zajedno sa Louis Daguerre-om, ekperimetisali su sa srberenim mješavinama baziranima na otkriću Johann Heinrich Schultz-a iz 1816, a to je bila mješavina srebra i krede, koja potamni, kada se izloži svjetlu.
Niépce je umro 1833, ali je Daguerre nastavio da radi, pa je najzad došlo do kulminacije u razvoju tzv. "daguerreotype", 1837. Daguerre je prvu osobu fotografisao 1839, kada je, dok je razgovarao o "daguerreotype", na ulicama Pariza, pješak zastao da uglača obuću, dovoljno dugo za dugu ekspoziciju od nekoliko minuta.
Najzad, Francuska je pristala da Daguerre-u da penziju za formulu, u zamjenu za njegovo obećanje da će objelodaniti svoje otkriće svijetu, kao poklon Francuske. On je to i učinio 1839.
▲[[Datoteka:Egeskov Slot spejling Edit 2.jpg|thumb|right|300px|Primjer [[umjetnost|umjetničke]] fotografije - Egeskov [[zamak]] u [[Danska|Danskoj]]]]
== Polja primjene fotografije ==
* aerofotografija
* astrofotografija
| |||